Homo bodoensis se smatra direktnim pretkom modernog čoveka

Međunarodni tim istraživača, među kojima je jedan od vodećih autora Predrag Radović, asistent na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, kao i Mirjana Roksandić, profesorka na Univerzitetu u Vinipegu (Kanada) najavili su imenovanje nove vrste fosilnog čoveka - Homo bodoensis, koja je živela u Africi pre oko 500.000 godina, i bila je direktni predak savremenih ljudi, prenosi Evolutionary Anthropology, kao i vodeći svetski mediji.

Homo bodoensis se smatra direktnim pretkom modernog čoveka.

Naziv "bodoensis", navodi se u časopisu, potiče od imena lokaliteta Bodo Džar u Etiopiji, gde je pronađena 600.000 godina stara fosilna lobanja koja je tipski primerak nove vrste.

Prema novoj klasifikaciji, vrsta uključuje srednjopleistocenske ostatke ljudi iz Afrike i pojedine fosile iz Evrope, dok se najveći broj fosilnih primeraka sa potonjeg kontinenta svrstava među (rane) neandertalce. Radović smatra da terminologija u paleoantropologiji, kao i u drugim oblastima nauke mora biti jasna, kako bi se olakšala komunikacija.

- Nazive vrsta, međutim, ne treba tretirati kao apsolutne i nepromenljive, pogotovu kada su u jasnoj suprotnosti sa novim paleontološkim i genetičkim podacima - kazao je.

"Uvereni smo da će novo ime biti usvojeno"

Roksandić, vodeći autor studije, napominje da su ranije ovi ostaci najčešće pripisivani vrstama Homo heidelbergensis ili Homo rhodesiensis - za koje postoje brojne, često kontradiktorne definicije.

Foto: pasc-scpa.ca/NZ

- Govoriti o evoluciji čoveka tokom ovog vremenskog perioda je postalo praktično nemoguće zbog toga što ne postoji adekvatna terminologija koja oslikava geografske varijante - kaže Roksandić za časopis.

Ona ističe da imenovanje nove vrste (posebno fosilnih ljudi) je važan događaj, a da Međunarodni kodeks zoološke nomenklature dopušta promenu imena samo prema strogo definisanim pravilima.

- Ipak, novi termini dobijaju život jedino ako ih prihvate i koriste drugi istraživači, a mi smo uvereni da postoje dobri razlozi da ime Homo bodoensis bude usvojeno - kaže Roksandić.

U tesktu se dalje navodi da su analize drevne DNK nedavno pokazale da su pojedini fosilni predstavnici vrste H. heidelbergensis sa teritorije Evrope zapravo rani neandertalci, te je ime H. heidelbergensis koje su ranije dobili ostaci sa lokaliteta Bodo Džar u Etiopiji postalo suvišno.

Autor: Tanjug

#Homo bodoensis

#Mirjana Roksandić

#bodo džar

#predrag radović

#srpski naučnici