Tim paleontologa otkrio je 17 miliona godina staru spermu u sitnim fosilima škampa

Naučnici nisu sigurni šta se tačno dogodilo u pećini u Kvinslendu, Australija, pre nekih 17 miliona godina, ali znaju da su otkrili nešto veliko. Ne samo da je fosilizovana sperma šljokastog račića koju su pronašli najstarija ikada, već je i ogromna. Prema nalazima istraživača objavljenim u časopisu  Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, pronađena sperma umotana u reproduktivnom traktu ženskog šljokastog račića izvađenog iz pećine, dugačka je oko 1,2 milimetra - oko 20 puta veća dužina od ćelije ljudske sperme.

Šljokasti račići, koji su i danas prisutni, imaju ljuske poput školjki i žive na vodenim mestima, kako u slatkoj tako i u morskoj vodi; hrane se od detritusom koji se nalazi u vodi. Dok je sam šljokasti račić dugačak samo oko 1 mm, njegova sperma može dostići i do 1 centimetar dužine. Samo nekoliko drugih životinja, uključujući neke muve i moljce, mogu se pohvaliti takvom džinovskom spermom čija tačna evoluciona svrha nije jasna. Iako šljokasti račić može pohvaliti za najstariju otkrivenu spermu, on nije najveći, jer je poznato da neke vrste voćnih mušica proizvode spermu dugačku i do nekoliko centimetara.

Neverovatno, reproduktivni procesi i biologija ovih škampa nisu se mnogo promenili tokom miliona godina. Naučnici su unutra su pronašli spermatozoide koji izgledaju poput malih užadi, tačno kako izgledaju savremeni šljoksti račićevi gigantski spermatozoidi!

Naučnici ne znaju tačno kako su se male škampi i njihova džinovska sperma tako savršeno očuvali najmanje 17 miliona godina, ali veruju da su slepi miševi imali ključnu ulogu u procesu. Usred prostrane biološki raznolike prašume. Sićušni ostrakodovi uspevali su u bazenu vode u pećini koja se neprestano obogaćivala izmetom hiljada slepih miševa.

Stalni pljusak gvana proizveo bi visok nivo fosfora u vodi, što bi moglo olakšati mineralizaciju mekog tkiva životinja. Ovo neverovatno otkriće u Riversleju potvrda nekoliko primera očuvanja mekog tkiva u naslagama bogatim fosilnim ostacima izmeta slepih miševa u Francuskoj. Jedan od njih, fosil žabe, otkriven u 19. veku na jugozapadu Francuske, izgledao je neverovatno detaljno i nefosilno, uprkos tome što datira čak 34 miliona godina. Ključ za večno očuvanje mekih tkiva zaista može biti neki čarobni sastojak izmeta slepih miševa.

Autor: redportal.rs

#Nuka

#arehologija

#sperma

#spermatozoidi