Ideja autonomizma nastala je tokom njegovog studiranja upravo na FLU 1994. godine.

Prvi stav Manifesta Autonomizma, koji su sročili Uroš Đurić i Stevan Markuš februara i marta 1994. godine u Pančevu, glasi: Autonomizam se vezuje za pojam autonomija koji se tumači kao pokoravanje svojim vlastitim zakonima. Stoga je lični princip vrhunski princip Autonomizma.

Povodom Dana Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (osnovan 31. marta 1937. godine kao Likovna akademija), Uroš Đurić će od 1. aprila u renoviranoj Galeriji FLU (Knez Mihailova 53) predstaviti radove iz najnovije produkcije među kojima i serijal grafičkih radova nastao u saradnji sa AKC Matrijaršija, propitujući aktuelnost teorijskih postavki Manifesta Autonomizma, odnosno neprekinutost i istrajnost Đurićevog pristupa umetnosti. 

U trenutku nastanka 1994. godine manifest je bio predikcija doba novihautonomnih praksi, drugačijih društvenih kretanja, odbacujući svako svrstavanjeu unapred zadate obrasce mišljenja. Zalažući se za autonomnost autorskog koncepta u okvirima heterogenih umetničkih praksi stvorio je manifestno polje slobode delujući kao katalizator na nezavisnoj sceni 90-ih. Da li ona još uvek postoji i šta je Autonomizam ovde i sada?

Uroš Đurić će tokom trajanja izložbe održati stručna vođenja u samom izlagačkom prostoru, ali i u prostoru nekadašnjeg legendarnog kluba Akademija koji se nalazio u podrumu zgrade FLU (Rajićeva 10), u kom je bio angažovan 1992/93 kao DJ.

Izložbu će pratiti katalog u formi časopisa Autonomizam sada i ovde.

Organizator je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu.

Uroš Đurić (1964, Beograd) studirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu (1984–87) i Slikarstvo na Fakultetu likovne umetnosti u Beogradu, na kojem je diplomirao (1992) i magistrirao (1998). Aktivno izlaže od 1989. godine. Tokom godina radovi su mu predstavljeni u nekim od najeminentnijih institucija visoke umetnosti u Evropi, kao što su Jeu de Paume u Parizu, Kunsthale Fridericianum u Kaselu, bečkoj Secesiji, ali i u S.A.D. Dela su mu zastupljena u kolekcijama Ludvig muzeja u Beču, Esl u Klosternojburgu, EVN u Marija-Encersdorfu, Antoana de Galbera u Parizu, Muzeja savremene umetnosti Beograd, Telenor Beograd, muzeja Zepter i Muzeja grada u Beogradu, Muzeja savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, kao i u mnogim privatnim kolekcijama širom Evrope.

Jedan je od osnivača nezavisne umetničke asocijacije Remont, u okviru koje pokreće galeriju Remont i istoimeni art magazin. Od 1999. godine organizuje gostovanja i koprodukcije stranih umetnika u našoj sredini.

Nastupao u 20-ak igranih i dokumentarnih filmova i tv serijala, uključujući i ulogu anđela u filmu Mi nismo anđeli Srđana Dragojevića.

Od 1992. do 2010. radio kao autor i urednik mnogobrojnih emisija na radiju B92. Živi i radi u Beogradu. 

Autor: Redportal.rs