Braon boja stara više od 2000 godina naučnicima zadaje glavobolju 🟤🤔

U Nacionalnom muzeju u Kopenhagenu nalazi se mermerna glava koja je nekada bila deo starogrčkog Partenona na Akropolju u Atini. Glava je prvobitno pripadala figuri kentaura i bila je deo scene koja prikazuje bitku grčkih mitoloških Lapita protiv kentaura (mitskih stvorenja koja su bila pola konji, a pola ljudi).

Iz razloga koji tek treba da budu objašnjeni, delovi glave kentaura su obloženi tankim slojem braon boje, kao i nekoliko drugih mermernih fragmenata iz Partenona. Misterioznu braon boju je prvi put pregledao tim naučnika Britanskog muzeja davne 1830. godine.

Tada se pokušavalo utvrditi da li boja potiče od upotrebe drevne farbe, ali je na kraju zaključeno da je to možda rezultat hemijske reakcije između mermera i vazduha ili da mermer sadrži čestice gvožđa koje su migrirale u površinu, bojeći je braon.

Profesor emeritus Kaare Lund Rasmusen, stručnjak za hemijske analize istorijskih iarheoloških artefakata je rekao da je ova braon boja predmet rasprave već dugi niz godina:

Bilo je mnogo pokušaja da se objasni neobičan braon film. Godine 1851, nemački hemičar Justus von Liebig izveo je prvo stvarno naučno istraživanje i utvrdio da smeđi film sadrži oksalate - soli oksalne kiseline. To je potvrđeno kasnijim analizama, ali poreklo oksalata je ostalo misterija. Posebno smo želeli da ispitamo da li je smeđi film mogao da nastane kao rezultat dejstva nekog biološkog organizma, kao što su lišajevi, bakterije, alge ili gljive. Ova teorija je bila predložena i ranije, ali nijedan specifičan organizam nije identifikovan. Isto važi i za teoriju da bi to mogli biti ostaci boje koja je bila naneta radi zaštite ili toniranja mermerne površine.

Iistraživačkom timu je bilo dozvoljeno da uzme pet malih uzoraka sa zadnje strane glave kentaura. Ovi uzorci su podvrgnuti različitim analizama u laboratorijama. Međutim, ni ova istraživanja nisu mnogo otkrila.

Nismo našli nikakve tragove biološke materije u smeđim slojevima — izuzev sopstvenih otisaka prstiju i možda ptičjeg jajeta koje se razbilo o mermer u davna vremena. Ovo ne dokazuje da nikada nije postojala biološka supstanca, ali značajno smanjuje verovatnoću, čineći teoriju o uticaju biološkog organizma manje verovatnom.

Malo je verovatno da je mermerna površina bila obojena. Drevne boje su se obično pravljene od prirodnih materijala, kao što su jaja, mleko i kosti, ali u smeđoj mrlji nisu pronađeni tragovi takvih sastojaka.

Istraživački tim je otkrio da se smeđi film sastoji od dva odvojena sloja. Ova dva sloja su približno podjednako debela, svaki oko 50 mikrometara, i razlikuju se po sastavu:

Pošto postoje dva različita smeđa sloja sa različitim hemijskim sastavom, verovatno je da imaju različito poreklo. To bi moglo da sugeriše da je neko naneo farbu ili konzervatorsku supstancu, ali pošto nismo pronašli tragove takvih supstanci, smeđa boja ostaje misterija.

Glava kentaura je stigla u Dansku 1688. godine kao poklon kralju Kristijanu V. Doneo ju je danski kapetan Moric Hartmand, koji je služio u venecijanskoj floti i bio prisutan tokom bombardovanja Akropolja 1687. Tada je porušen značajan deo Partenona. Glava kentaura je smeštena u prostoriju, koja je kasnije postala Nacionalni muzej, gde je od tada izložena.

Autor: redportal.rs