U njenim klupama sedele ličnosti koje su stvarale istoriju

Najstarija beogradska gimnazija osnovana je na današnji dan 1839. godine, pošto su namesnici Avram Petronijević, Jevrem Obrenović i Toma Vučić Perišić potpisali visočajše rešenje o njenom osnivanju.

Gimnaziju je te prve školske godine upisalo 44 učenika prvog i 27 učenika drugog razreda, ukupno 71. Gimnazija beogradska, kako je glasilo njeno prvobitno ime, otpočela je sa radom u privatnom kući Nikole Selakovića u Jug Bogdanovoj ulici br. 26. Ubrzo se preselila u Konak kneginje Ljubice, zatim u dva navrata bila smeštena u kući u Ulici kralja Petra br. 4, potom u Domu Svetog Save u Dušanovoj ulici, sve do 1938. godine kada dobija svoje zdanje u istoj ulici.

Godinu dana po dobijanju sopstvenog zdanja, Prva muška gimnazija dobija i Orden Svetog Save prvog reda. Po rešenju iz 1959. godine spojena je sa Osmom gimnazijom i postala Gimnazija Moše Pijade, a 1977. godine je, u skladu sa tadašnjim državnim planom obrazovanja, postala ustanova usmerenog obrazovanja. Od 1990. godine ponovo postaje Prva beogradska gimnazija.

Za 184 godine postojanja Prve beogradske gimnazije, u njenim klupama sedeli su kralj Petar I Karađorđević, Ljubomir Nenadović, Milutin Garašanin, Stojan Novaković, Čedomilj Mijatović, Živojin Mišić, Stepa Stepanović, Radomir Putnik, Stevan Sremac, Mihajlo Petrović Alas, Petar Kočić, Dragutin Dimitrijević Apis, Gavrilo Princip, Slobodan Jovanović i brojne druge ličnosti koje su obeležile srpsku istoriju.

Autor: Filip Pejković