U pitanju su prve dve priče, odnosno dva toka u ROMANU DELTI, univerzumu alegoričnih pripovesti čija se radnja razvija od srednjeg veka sve do savremenog trenutka.

U velikoj sali SKC-a u Beogradu u sredu, 5. aprila, jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca Goran Petrović predstaviće svoje nove, višestruko nagrađivane romane Papir i Ikonostas. Pored autora, govoriće profesor Aleksandar Jerkov. Urednik programa je Vesna Kapor.

Priča o jednom događaju u renesansnoj Italiji poslužila je autoru da raskošno ispripovedanu povest Papir uobliči u dalekosežnu i duhovitu metaforu o smenama života i smrti, o tajnama pisanja i stvaranja uopšte.

A u fantastičnoj pripovesti Ikonostas ikone će na svom putu doživeti mnoge nevolje, presretaće ih i Turci, i razbojnici, i morske nemani, i vremenske nepogode, dočekivati i klanjati im se vernici, mnoge će se zauvek izgubiti, a u despotov dvor stići će samo jedna, oštećena i gotovo neprepoznatljiva, pa ni despotov savetnik Konstantin Filozof neće razaznati o kojem se svetitelju radi.

Petrović je za nove romane, koje je objavila Laguna, dobio nagradu Beogradski pobednik, Nagradu Vukove zadužbine, kao i nagradu Beskrajni plavi krug.

Goran Petrović (Kraljevo, 1. jul 1961) srpski je književnik i akademik. Jedan je od najznačajnijih i najčitanijih srpskih pisaca mlađe generacije savremenih prozaista. Redovni je član Srpske akademije nauka i umetnosti. Radio je dugo kao bibliotekar u ogranku gradske biblioteke u Žiči, pedesetak metara od manastira Žiča. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Povelja (2003–2010). Glavni i odgovorni urednik je izdavačke delatnosti Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani i urednik u JP Službeni glasnik. Goran Petrović je pisac modernog senzibiliteta. Na njegovo delo uticali su Milorad Pavić i Borhes. Moderni pripovedač nije ustupio mesto onom tradicionalnom. Petrović se opredelio za onu vrstu borhesovskog pripovedača koji dela vodi u fantazmagorična pripovedanja. I to je samosvojnost ovog književnika.

Autor: RedPorta