Rezultati prikazanog rada ukazuju na to da se čini da je razvojna nedoslednost češća karakteristika autizma nego što se to prethodno mislilo.

Posebnosti razumevanja govora kod mlađih školaraca sa poremećajima iz autističnog spektra (ASD) proučavali su psiholozi Moskovskog državnog psihološko-pedagoškog univerziteta (MSPPU). Došli su do zaključka da je razvojna nedoslednost češća karakteristika autizma nego što se mislilo, i da u velikoj meri može da odredi paradoksalnu kliničku sliku sindroma. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Clinical and Special Psichologi.

Univerzitetski specijalisti su primetili da su glavne studije govora dece sa ASD-om usmerene na njegovu ekspresivnu stranu, odnosno njihov sopstveni razvoj. Naučnici MSUPU su se fokusirali na proučavanje njegovog impresivnog dela, odnosno razumevanja.

- Koristili smo tri metode. Prvi je plan dijagnostičkog pregleda autizma (ADOS) za procenu profila autističnih manifestacija i njihove težine. Drugi je SHIP, omogućava vam da procenite govorne veštine na svim nivoima jezika. Treći je testiranje inteligencije - rekao je viši istraživačnaučne laboratorije FRC MSUPU Darija Pereverzeva.

Naučnici su objasnili da, prema rezultatima studije, mlađe učenike sa ASD karakteriše neujednačen razvoj razumevanja govora. Stručnjaci su primetili da je dijapazon poremećaja veoma širok - od potpunog mutizma (tj. nemogućnosti upotrebe govora) do naprednog razvoja.

Psiholozi Moskovskog državnog pedagoškog univerziteta skrenuli su pažnju na činjenicu da je ranije više puta dokazano da kod autizma postoji i neujednačen intelektualni razvoj. Neke sposobnosti su znatno ispod norme, dok su druge znatno veće. Slične rezultate pokazala je studija vizuelne percepcije.

- Rezultati prikazanog rada ukazuju na to da se čini da je razvojna nedoslednost češća karakteristika autizma nego što se mislilo, i da u velikoj meri može da odredi paradoksalnost kliničke slike sindroma - rekla je Pereverzeva.

Istraživači su dodali da je stepen neujednačenog razvoja impresivnog govora povezan sa ozbiljnošću autizma i da nije zavisio od nivoa inteligencije. Odnosno, što je autizam teži, to je izraženija heterogenost rezultata na različitim nivoima jezika (fonološkom, leksičkom, morfosintaksičkom i diskurzivnom).

U studiji je učestvovalo 50 dece sa ASD uzrasta od 7 do 11 godina. Naučni rad je etapa serije projekata posvećenih proučavanju govora u ASD, koje sprovode Centar za jezik i mozak Visoke ekonomske škole i Centar za neurokognitivna istraživanja (MEG-Centar) MSUPE.

Dalji zadatak naučnog tima je da bolje razume obrasce razvoja autizma, kao i da razjasni kako specijalisti treba da izgrade pristup dijagnostici i korekciji poremećaja.

Autor: RedPortal