Poslednji klaster Srbija je otvorila u decembru 2021.

Deset dana od maratonskih razgovora u Ohridu, strateško opredeljenje Srbije - članstvo u Evropskoj uniji, nikada jasnije. U prilog tome, delovi tamošnjeg sporazuma. Obe strane obavezale su se da proces normalizacije i ispunjavanje obaveza iz aneksa vežu direktno sa procesom pristupanja, piše RTS.

- Biće pozitivnih efekata na sve u srpskom procesu pristupanja, a ako nema progresa, nema ispunjavanja, biće posledica, uključujući i finansijske. Bićete procenjivani na osnovu ispunjavanja, vaš kredibilitet, vaš evropski put kao i obim sredstava na koje možete da računate - rekao je portparol Evropske komisije Peter Stano.

To praktično znači: sve dogovoreno biće uključeno u tzv. merila za poglavlje 35 – o dijalogu Beograda i Prištine. Slično je urađeno i 2015. kada je otvoreno. Sada se dopunjava, a saglasnost treba da daju sve članice. Dvanaest tačaka postaće kriterijumi za evropski put Srbije.

- Na osnovu onoga što se čuje u diplomatskim krugovima Srbija će imati problem da konstruktivni pristup u dijalogu prevede u napredak ka EU jer značajan broj zemalja članica – istočnoevropske zemlje, baltičke zemlje, skandinavske i druge smatraju da ne može biti govora o napretku pre nego što se Srbija uskladi sa zajedničkom evropskom spoljnom politikom odnosno sankcijama prema Rusiji - kaže izveštač RTS-a iz Brisela Dušan Gajić.

Jedan od potpisa na briselskom sporazumu je i potpis tadašnjeg premijera – sadašnjeg šefa diplomatije Srbije. Okolnosti, a i očekivanja 2023. kaže Dačić, nisu drugačija od onih pre deceniju.

- Stalno je bilo nekih pokretnih meta odnosno ciljeva kada ispunite jedan zahtev onda dođe neki drugi, zato mislim da je vreme da Borelj i Lajčak, članovi evropskog Saveta odnosno zemlje države članice ispune ta naša očekivanja odnosno da čvrsto stanu iza onoga što su obećali, a obećali su napredak na evropskom putu - rekao je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Na tom putu u nacionalnom konventu o EU, očekuju konkretnu korist kada je reč o pristupu fondovima, ali da bi došlo do otvaranja klastera, veruju da Srbija mora da ispuni druge uslove.

- Ne samo po pitanju usklađivanja spoljne politike sa politikom EU i eventualnog uvođenja sankcija Rusiji, već i obaveza koje se tiču dosadašnjih aktivnosti, dosadašnjih ocena koje su date u različitim oblastima, mi ne stojimo preterano dobro i zaista bi trebalo ubrzati i te reforme kako pregovarački okvir ne bi ostao samo ta jedna šargarepa - navela Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU.

One koji proces prate, podsećaju, Srbija se više puta u prošlosti našla pred dvostrukim blokadama – kada napredak na jednom polju nije dovoljan.

- Kao što smo više puta imali probleme sa Haškim tribunalom ili sa pitanjem normalizacije odnosa sa Prištinom - kaže Gajić.

Dačić je upitao ako neće sada kada je Srbija konstruktivna - kada će, zato mi sada očekujemo da to dobije određeno satisfakciju i valorizaciju.

Poslednji klaster Srbija je otvorila u decembru 2021. Od tada nije bilo pomaka iako je više puta iz Nemanjine rečeno – više poglavlja je spremno.

Autor: RTS