Na post se nadovezuje i Strasna sedmica (Stradalna ili Velika), tako da je ukupno trajanje posta od 48 dana najduže u toku godine i završava se najvećim i najradosnijm praznikom Vaskrsenja, pobedom života nad smrti.

Ovaj post se još naziva i Veliki post (zbog svoje važnosti i dužine trajanja), Časni post ( jer obuhvata vreme stradanja i raspeća Gospoda Isusa Hrista na Časni krst) i Četrdesetnica, (zato što post traje 40 dana), po uzoru na četrdesetodnevni post Gospoda Isusa Hrista u pustinji nakon svog krštenja. Na kraj ovog posta, nadovezuje se post strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana – najduži u toku godine, i završava se praznikom Vaskrsenja.

Kratak istorijat nastanka posta

Najstarije svedočanstvo ο ovom postu potiče s kraja II veka. Sv. Irinej Lionski (202), u pismu papi Viktoru (189-198), povodom sporova ο vremenu praznovanja Pashe, spominje pashalni post koji je trajao kraće nego danas (tri dana), a praktikovan je svuda. Iz Sirijske didaskalije (druga polovina III veka), vidi se da je pashalni post trajao jednu sedmicu, a sigurno svedočanstvo ο pashalnom postu od četrdeset dana potiče iz IV veka, od Jevsevija Kesarijskog (340), kao i iz Pashalnih poslanica Sv. Atanasija Velikog (373). Današnji oblik Vaskršnjeg posta (grč: Μεγάλη Τεσσαρακοστή – Velika četrdesetnica) razvio se u V veku.

Prva nedelja posta zove se Čista. Druga nedelja je Pačista. Treća nedelja je Krstopoklona. Četvrta nedelja je Sredoposna. Peta nedelja posta se naziva Gluvna. U toku te nedelje se ne peva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju. Šesta nedelja je Cvetna. Tako je nazvana po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista pri Njegovom ulasku u Jerusalim. Sedma, poslednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je Strasna ili Velika nedelja. Najznačajniji dan u toj nedelji je Veliki petak.

Autor: RedPortal