Kosovski premijer je rekao da ga Zapad ne tretira isto kao predsednika Srbije.

Premijer takozvanog Kosova Aljbin Kurti rekao je da ne razume zašto Ahtisarijev plan Srbima na Kosovu nije dovoljan, kada, kako navodi, štiti mnoga prava srpske manjine na Kosovu, nego traže i formiranje Zajednice srpskih opština, prenosi Koha.

To je rekao u intervjuu za nemački list Standard, odgovarajući na pitanje o formiranju Zajednice srpskih opština.

Zašto Srbima na Kosovu nije dovoljan Ahtisarijev plan nego traže i ZSO?

- Ujedinjenje se može tražiti duž planina Rugova i Šar-planina, ali ono ne bi trebalo da se zasniva na nacionalnom identitetu. Pitam se zašto Ahtisarijev sporazum ne može biti dovoljan, štiti manjinska prava Srba. Kada je u pitanju ZSO, želim da se osvrnem i na Bosnu i Hercegovinu. Dana 26. aprila 1991. 14 opština sa srpskom većinom se pridružilo i osnovalo Zajednicu, 9. januara 1992. proglasili su nezavisnost, a 28. februara 1992. usvojili ustav - rekao je Kurti.

On je dalje naglasio da je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću rekao da je stekao utisak da ne želi ZSO, jer ako je želi, ne može da mu govori da ne priznaje Kosovo.

- Ne možete poslužiti makijato bez šoljice za kafu. Ali manjinska prava su veoma važan deo pune normalizacije odnosa sa Srbijom. Dakle, kada dođemo do te tačke, Srbija može da da predlog kako da to reši. Na isti način, moći ćemo da dajemo predloge o pitanjima koja smatramo važnim za manjine u Srbiji - rekao je dalje Kurti.

Govoreći o ZSO, Kurti je pomenuo francusko-nemački plan, sa kojim kaže da je ušao u novu fazu.

- U ovom planu postoji paragraf o pravima onih koji ne pripadaju većini. Možete ga uključiti u ovaj paragraf. Čak i u okviru pregovora o potpunoj normalizaciji možemo razgovarati o tome - rekao je Kurti.

Kosovski premijer je rekao da ga Zapad ne tretira isto kao predsednika Srbije.

- Sve u svemu, ne osećam se kao da sam tretiran isto. Zapad se na neki način plaši destabilizujućeg potencijala Srbije, a sa druge strane, postoji naivno mišljenje da bi Srbija u skorije vreme mogla biti primorana nazad na Zapad - smatra Kurti.

Kada je reč o Manastiru Dečani, Kurti je rekao da su 24 hektara dodeljena ovom manastiru tokom genocidnog režima Slobodana Miloševića.

- Želeo bih da se sretnem sa odgovornim ljudima u manastiru Dečani, ali do sada nisu pristali da razgovaraju sa mnom - rekao je Kurti. 

Autor: RedPortal

#Zajednica srpskih opština

#aljbin kurti