Saborna crkva Svetih arhangela Mihaila i Gavrila u Požarevcu, jedna je od prvih zidanih crkvi koje su u Srbiji podignute posle Prvog i Drugog srpskog ustanka.

U ovom delu Srbije ima i većih, i lepših i sa unutrašnjim ukrasima raskošnijih svetinja, čuvenih manastira, koji su postali naročito posećeni u poslednje vreme, ali Saborna crkva, sa velelepnim Eparhijskim dvorom, u kojem sad službuje episkop braničevski Ignatije (Midić) i portom u kojoj su se razgranale stoletne krošnje ostavlja posebno snažan utisak na vernike i ostale posetioce.

U prvim godinama slobode, izvojevane posle skoro četiri veka turske okupacije, svetinja je bila glavna crkva u novoosnovanoj srpskoj kneževini. Tek kasnije, sedište kneževine i Srpske pravoslavne crkve preneto je u Beograd.

Sabornu crkvu Svetih arhangela Mihaila i Gavrila podigao je knjaz Miloš Obrenović 1819. godine i za vreme njegovog boravka u Požarevcu. Crkvu je osveštao je 1823. mitropolit beogradski Agatangel. Prvobitno je izgrađena bez zvonika, isto kao neke značajne crkve tog vremena, u Kragujevcu ili Jagodini. Zvonik je kasnije dozidan. Crkva je bila saborni hram Srpske Pravoslavne Crkve u Kneževini. Pored toga što je podigao crkvu knjaz je, zajedno sa svojom porodicom i uglednim gostima, često posećivao i prisustvovao liturgijama koje su se u njoj održavale.

Jedno vreme, nakon preseljenja sedišta SPC u Beograd, Crkva svetih arhangela Mihaila i Gavrila bila je "obična" crkva. Status Saborne crkve vraćen joj je 1921. godine, kad je Požarevac postao sedište Braničevske eparhije.

Saborna crkva u Požarevcu bogata prošlošću i svojom skoro jednostavnom arhitekturom, nesumnjivo spada u naše zanimljivije i važnije spomenike crkvene kulture. Sabornu crkvu je opština Požarevac, na predlog Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Smedereva, proglasila za nepokretni spomenik kulture.

Autor: RedPortal