Izložbu je organizovao Muzej žrtava genocida

Izložba istoričara Milovana Pizarija Bugarski ratni zločini u okupiranoj Srbiji (1915-1918) otvorena je danas u prostoru Pravnog fakulteta u Beogradu, u organizaciji Muzeja žrtava genocida.

Govoreći na otvaranju, direktor Muzeja žrvata genocida Dejan Ristić je istakao da je Pizari na temi izložbe doktorirao na Univerzitetu u Veneciji što doprinosi internacionalizaciji stradanja srpskog naroda.

Ristić je rekao da je Pizarijeva izložba važna zato što zločini bugarskih snaga u okupiranim delovima Srbije od 1915. do 1918. godine imaju elemente genocida u brojnim osnovnim karakteristikama, bili su brutalni i ljudskom umu nepojmljivi.

Foto: Tanjug/Miloš Milivojević

Prema njegovim rečima, i Međunarodna komisija je nakon Prvog svetskog rata iznela tvrdnju da je bugarski okupator prekršio svaku normu međunarodnog ratnog prava, zločinima dominantno nad civilima, ženama, decom i invalidnim licima, kao i delom nad vojnicima.

Ristić je dodao da su zločini bili do te mere brutalni da su ostavili trajne posledice ne samo u demografskom nego i svakom drugom smislu, a bugarski okupator je slične zločine ponovo činio i u Drugom svetskom ratu.

Ocenivši da je Pizari napisao izuzetno naučno delo u srpskoj istoriografiji, Ristić je primetio da još uvek čekamo doktorat o Jasenovcu.

- Nijedan od zločinaca nije procesuiran, posle 1918. svi su izbegli pravdi. Ali ne mogu i ne smeju da izbegnu istorijsku pravdu. Ovo je simbolično privođenje pravdi zločinaca - ocenio je Ristić.

Pizari je istakao da mu je počevši sa istraživanjem teme bilo malo čudno da se i pored mnogo dokumenata koji svedoče o tom tragičnom periodu istoričari time nisu dovoljno bavili.

Izložba se bavi najtragičnijim stvarima, a Pizari je dodao da je bugarska okupacija imala elemente genocida, jer se nije radilo o jednom progonu nego o sistematskoj politici.

- Plan je predviđao asimilaciju srpskog stanovništva kroz zabranu srpskog jezika, uvođenje bugarskih škola, hapšenje sveštenih lica i inteligencije. Zabranjene su srpska kultura i srpska crkva - istakao je Pizari.

Kao istoričara iznenadila su ga masovna hapšenja i deportacije ogromnog broja ljudi.

- Navikao sam da čitam o deportacijama, ali nisam znao da su se takve stvari dešavale od 1915. do 1918. da su desetine hiljada civila, žene, deca i stariji, deportovani u preko 22 bugarska logora, gde su umirali od gladi i bolesti, ili su ih tukli do smrti - rekao je Pizari.

Prema njegovim rečima, o bugarskim zločinima je govoreno na Mirovnoj konferenciji u Parizu, ali nije došlo do pravde, niko nije procesuiran.

- Zločini su zaboravljeni. Moj zadatak je da nakon sto godina o tome govorim i da tragične priče predstavimo javnosti - rekao je Pizari.

Izložbu Bugarski ratni zločini u okupiranoj Srbiji (1915-1918) koju čine paneli sa fotografijama ekshumiranih žrtava i brojnim dokumentima, upotpunjuje dvojezični srpsko-engleski katalog i zbornik izabranih dokumenata i svedočanstava.

Realizaciju izložbe, nastalu na osnovu nedavno potpisanog Protokola o saradnji Muzeja žrtava genocida i Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, omogućili su Ministarstvo kulture, Telekom Srbija i Fondacija Muzeja žrtava genocida.

Autor: Tanjug

#Dejan Ristić

#Milovan Pizeri

#Muzej žrtava genocida

#pravni fakultet