Zasedanje Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. održano je u zdanju novosadskog hotela Sloboda

Vojvodina danas obeležava 104. godine od kada je Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje održana u Novom Sadu 25. novembra 1918, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Pošto je Srpska vojska sredinom septembra 1918. probila Solunski front usledio je brzi prodor srpskih i savezničkih trupa na sever pre svega s ciljem oslobođenja Srbije, a takođe i zemalja nastanjenih Srbima i drugim Južnim Slovenima na prostoru dotadašnje Austrougarske, u skladu s ranije proklamovanim ratnim ciljevima.

Pošto su kao posledica teškog vojnog poraza odnosno raspada Solunskog fronta predstavnici Bugarske potpisali primirje 29. septembra, počev od sutrašnjeg dana sledila je kapitulacija Austrougarske 4. novembra.

Nekoliko dana ranije pojedini delovi Dvojne monarhije već su proglasili otcepljenje, Čehošlovačka 28. oktobra, a u Zagrebu je 29. okobra proglašeno stvaranje tzv. Države Slovenaca, Hrvata i Srba, što je zapravo bio samo formalan čin.

Srpska vojska trijumfalno je oslobodila Beograd 1. novembra 1918. Pančevo je oslobođeno 8. novembra, 17. današnji Zrenjanin (tada Bečkerek, od 1935 Petrovgrad, po kralju Petru I Oslobodiocu) i Kikinda. Novi Sad je oslobođen 9. novembra, Sombor i Subotica 13. U Somboru je prethodno osnovano Narodno veće Srba i Bunjevaca, a u Subotici Bunjevačko-srpski narodni odbor. Baranju je srpska vojska oslobodila 14. novembra.

Zasedanje Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. održano je u zdanju novosadskog hotela Sloboda. Tada je to zapravo bio Grand hotel Majer, potom preimenovan u Sloboda.

Skupštinu je sačinjavalo 757 poslanika izabranih u svim delovima Vojvodine u skladu s proglasom Srpskog narodnog odbora od 17. novembra. Model je podrazumevao jednog poslanika na hiljadu građana. Među poslanicima je bilo 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6, Nemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata i jedan Mađar. Zanimljivo je da se među poslanicima nalazilo sedam osoba ženskog pola.

Skupštinu je kao najstariji poslanik otvorio prota Jovan Hranilović (unijatski sveštenik, pesnik, žurnalista). Zasedanje Skupštine vodio je dr Ignjat Pavlas, advokat, poznati srpski nacionalni radnik. Osim Pavlasa najistaknutiju ulogu imao je Jaša Tomić. Upravo Tomić je pročitao odluke Skupštine kojima je proglašeno prisajedinjenje Vojvodine Kraljevini Srbiji.

Prisustvovala je i delegacija Sremaca koji su prethodnog dana u Rumi, pod rukovodstvom Žarka Miladinovića, na Velikom narodnom zboru proglasili pripajanje Srbiji. Zbor je sačinjavalo približno 700 poslanika raznih krajeva Srema.

Donete su takođe odluke o obrazovanju lokalnih organa uprave. Na čelo pokrajinske vlade, nazvane Narodna uprava za Banat, Bačku i Baranju izabran je dr Joca Lalošević, a Velikim narodnim savetom, kako je nazvana Skupština, rukovodio je Slavko Miletić.

Autor: redportal.rs

#Prisajedinjenje

#Srbija

#Vojvodina