Vučić i Putin su isti!

- Kao što je onaj naš despot sa Dedinja doživeo poraz na svakom polju – vojnom, političkom, nacionalnom i unazadio ovu zemlju za ko zna koliko decenija – tako će i ovaj iz Kremlja. U svakom narodu ima takvih, a pogotovo tamo gde nema kontrole vlasti. Gde god su isključeni demokratski mehanizmi, pre ili kasnije će se pojaviti neko ko će da napravi karambol i od svoje zemlje i od onih okolo - uporedio je istoričar i bivši diplomata Milan St. Protić lidera Rusije Vladimira Putina i srpskog predsednika Aleksandra Vučića, u razgovoru sa Filipom Švarmom za novi broj Vremena.

Jedna od posledica rata u Ukrajini je i rušenje dosadašnje arhitekture spoljne politike, piše Švarm, i dodaje da se time prave nove podele u ionako podeljenoj zemlji.

- Vlast izbegavanje da se izjasni reklamira kao autentični i suvereni izbor, ali joj niko ne veruje pa ni ona sama sebi. O tome svedoče stalne protivrečne izjave predsjednika države Aleksandra Vučića. Srbija je glasala za osudu Rusije u Ujedinjenim nacijama zbog napada na Ukrajinu, ali Moskvi neće da uvede sankcije; kada bi to uradila, građani bi živeli deset puta bolje, ali im nije u nacionalnom interesu; hoće evropske integracije, ali ne i da bude deo “čopora - navodi Švarm.

Dok napominje da je traženje paralela u domaćoj istoriji nezahvalno tle jer često vodi pogrešnim zaključcima, St Protić ističe da građani Srbije ali i vlast slabo poznaju Rusiju.

Jedna od posledica rata u Ukrajini je i rušenje dosadašnje arhitekture spoljne politike, piše Švarm, i dodaje da se time prave nove podele u ionako podeljenoj zemlji.

- Vlast izbegavanje da se izjasni reklamira kao autentični i suvereni izbor, ali joj niko ne veruje pa ni ona sama sebi. O tome svedoče stalne protivrečne izjave predsednika države Aleksandra Vučića. Srbija je glasala za osudu Rusije u Ujedinjenim nacijama zbog napada na Ukrajinu, ali Moskvi neće da uvede sankcije; kada bi to uradila, građani bi živeli deset puta bolje, ali im nije u nacionalnom interesu; hoće evropske integracije, ali ne i da bude deo “čopora” - navodi Švarm.

Dok napominje da je traženje paralela u domaćoj istoriji nezahvalno tle jer često vodi pogrešnim zaključcima, St Protić ističe da građani Srbije ali i vlast slabo poznaju Rusiju.

- Pre neki dan je prvi čovek ove zemlje pomenuo ličnost Nataše Raskoljnikov hvaleći se svojim poznavanjem ruske književnosti. Ta ličnost ne postoji. Postoji Nataša Rostova u Tolstojevom Ratu i miru, a u Zločinu i kazni Dostojevskog postoje Sonja Marmeladova i Dunja Raskoljnikova, sestra glavnog junaka Rodiona Raskoljnikova. Ali Nataša Raskoljnikov ne postoji. To vam je dobra ilustracija da kod nas i u samom vrhu zemlje vlada ogromno neznanje - kaže Protić.

I pored toga, u Srbiji se često govori o rusofiliji, mada on smatra da je više u pitanju „putinofilija“, koja je površna i lažna.

- Reč je o pokušaju da se iz jedne duboke nacionalne frustracije i osećaja gubitništva zbog svega što se dogodilo u raspadu Jugoslavije pronađe neka uteha i neki spasilac. I pošto je to servirano kao model – Putin je bio na našoj strani, a Zapad nas je bombardovao i hoće da nam uzme Kosovo – došlo je do uprošćene simetrije koja je plasirana narodu. Isto onako kao što se ideja Evrope i članstvo u Evropskoj uniji isuviše trivijalizuje. Nije to samo pitanje pripadnosti jednoj organizaciji koja podrazumeva određena pravila, nego uz to ide ono ogromno nasleđe evropske civilizacije od Homera do današnjeg vremena. Mi smo tome oduvek pripadali - rekao je Protić za Vreme.

Autor: Vreme

#Milan St. Protić

#Nataša Raskoljnikov

#Rat i Mir

#Slobodan Milošević

#Vladimir Putin

#Zločin i kazna