Autori izložbe i kataloga su profesor dr Aleksej Timofejev, dr Milana Živanović i Slobodan Mandić.

Izložba pod nazivom Ruska emigracija u Beogradu od 20-ih do 50-ih godina 20. veka biće otvorena 1. februara u Ruskom centru za nauku i kulturu Ruski dom u Beogradu, i trajaće do 16. februara.

Projekat se organizuje u saradnji Istorijskog arhiva Beograda i Ruskog doma, a autori izložbe i kataloga su profesor dr Aleksej Timofejev, dr Milana Živanović i Slobodan Mandić.

Izložbu fotografija će otvoriti Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, a prisutnima će se obratiti Jevgenij Aleksandrovič Baranov, direktor Ruskog doma i mr Dragan Gačić, direktor Istorijskog arhiva Beograda.

Foto: Tanjug

Sadržajna postavka predstavlja materijal na 32 izložbena panoa i u dve vitrine, dok izložbu prati i bogato ilustrovani katalog, koji uz kataloški popis dokumenata, sadrži i dragocenu uvodnu studiju na više od 100 strana.

Koncept izložbe prikazuje kako je nakon revolucionarnih prevrata i okončanja ruskog Građanskog rata 1920/1921. godine, došlo do selidbe ogromnog broja ljudi iz Rusije i značajan deo njih je stigao na prostor novoformirane jugoslovenske države, gde su živeli i stvarali.

Kraljevina SHS - Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavija) bila je država u kojoj su ruske izbeglice dobile najveći stepen državne podrške, društvene prihvatljivosti i javnog priznanja.

Veći deo izbeglica živeo je u istočnom delu države, pre svega u Beogradu i Vojvodini, gde su imali priliku da se školuju, žive u svojim domovima i da napreduju u karijeri.

Kako navode autori izložbe, tragovi njihovih života ostali su u arhitekturi i kulturi, ali i u dušama generacija Beograđana.

Prema podacima, veliki broj ruskih izbeglica je došao da živi u prestonici Srbije: oko 10.000 krajem 20-ih godina 20. veka, kada je Beograd imao 239.000 stanovnika.

Istorija pripoveda da je tokom 1920. godine formirana Državna komisija za smeštaj i prijem ruskih izbeglica, onda je osnovana i Prva rusko-srpska gimnazija, a krajem te godine je usledio prijem novog talasa izbeglica nakon sloma ruske armije generala Vrangela.

Autori postavke su sistematski istraživali fondove i zbirke u Istorijskom arhivu Beograda, i došli su do brojnih svedočanstava o postojanju ruske emigrantske zajednice, koja je ostavila značajan trag u mnogim aspektima društvene stvarnosti Beograda, prevashodno - istoriji, arhitekturi, kulturi, i u samom razvoju grada.

Odabrana građa je dopunjena dokumentima i delovima arhivskog blaga i iz drugih ustanova kulture glavnog grada: Državni arhiv Srbije, Narodna biblioteka Srbije, Muzej grada Beograda, Arhiv Jugoslavije, Vojni Arhiv.

Nova izložba Ruska emigracija u Beogradu od 1920-ih do 1950-ih biće otvorena za posetioce od 1. do 16. februara, radnim danima od 10 do 20 časova i subotom od 10 do 14 sati, prenosi Tanjug.

Autor: Tanjug

#Goran Vesić

#ruska emigracija

#ruski dom