Veća zenica = Britkiji um 🤔

Naše zenice, duboke crne tačke u centru oka, reaguju na mnogo više nego samo na svetlost. Mogu da prikažu erotski naboj, umor, pa čak i da otkriju da li lažemo ili pričamo istinu.

Prema najnovijoj studiji, naše zenice imaju i vezu sa našim kognitivnim sposobnostima- tj. čini se da što je veća zenica, da je i mozak britkiji i brži.

Studija, objavljena u žurnalu Cognition, navodi da su nestabilni i konfliktni rezultati u prethodnim studijama koji su se bavili ovom tematikom plod lošeg osvetljenja. Onog trena kada je izvor svetlosti stalno kontrolisan i uniforman, otkrili su da se stvara veliki broj ujednačenih podataka koji svi ukazuju na vezu veličine zenice i inteligencije, radne memorije, kapaciteta i kontrole pažnje.

U dva eksperimenta testirano je preko 500 ljudi između 18 i 35 godina. Uz pomoć snažne video kamere i kompjutera, svima su premerene zenice. Sobzirom da je širenje zenice direktno povezano sa jačinom okolne svetlosti, istraživači su osigurali da svetlost tokom testa bude uvek ista.

Nakon toga, zenice su im praćene posebnim softverom dok su vršili različite testove dizajnirane da im testiraju fluidnu inteligenciju - sposobnost brzog i fleksibilnog razmišljanja u cilje rešavanja problema, potom radnu memoriju - sposobnost pamćenja informacije tokom određenog vremena i kontrolu pažnje - odnosno sposobnost koncentracije.

Kumulativno, podaci su jasni - što je veća zenica kod ljudi to su im rezultati bili bolji.

Sad kada je korelacija uspostavljena, ipak ostaje pitanje koja je priroda ove veze? Samo prazna korelacija?

Studija se pozabavila i ovim pitanjem, ali sve što su uspeli da izdvoje je tvrdnja da korelacija ima najverovatnije vezu sa locus coerules - maloj oblasti koja se nalazi u gornjem delu kičmene moždine sa dubokim neuralnim vezama sa celim nervnim sistemom. Ova oblast, osim što je povezana sa radom zenice, ima ulogu i u široj aktivnosti mozga tj. u njenoj organizaciji koja je potrebna da bi se rešavali kompleksni zadaci.

Kako navode u studiji:

Jedna od mogućnosti je da su ljudi sa visokim kognitivnim sposobnostima, jednostavno uvek u polu spremnom modu rada. Tj. da im je locus coerules u optimumu rada čak i tokom pasivnih perioda moždane aktivnosti.
Druga mogućnost ukazuje da ljudi sa visokim kognitivnim sposobnostima optimalno aktiviraju locus coerules, što im omogućava da se prebacuju iz jednog mentalnog stanja u drugo. Što se poklapa i sa teorijom da ta oblast u mozgu kontroliše organizaciju neuralne aktivnosti.

Autor: redportal.rs

#Moždana aktivnost

#Nauka

#Povezane

#Test

#Zenica

#inteligencija

#mozak