Isti geni, druga uloga ♻

Najraniji višećelijski organizmi možda nisu imali glavu, noge ili ruke, ali delovi njih i dalje se nalaze u nama.

Prema istraživanju Univerziteta Riverside, morske životinje iz tzv. perioda edijakarijum Zemlje (pre 555 miliona godina) dele gene sa današnjim životinjama, uključujući i ljude.

Prema rečima Meri Droser sa Univerziteta Riverside:

Niko od njih nije imao skelet. Mnoge bi nama naličile na nešto poput debelog otirača koji živi na dnu okeana, na kružne diskove koji usisavaju materiju iz vode itd. Ove životinje su toliko čudne i drugačije da nam je veoma teško da ih grupišemo u moderne kategorije. Pored toga, nemamo načina da ekstrahujemo njihov DNA.

Ipak, posedujemo dobro očuvane fosile koji nam omogućavaju da povežemo izgled i ponašanje tih životinja sa genetikom današnjih. Upravo istraživanje ove povezanosti je skoro objavljeno u časopisu Procedings of the Royal Society B.

Za potrebe svog istraživanja naučnici su izdvojili 4 životinje od više od 40 identifikovanih iz perioda edijakarijum. Ova bića su varirala veličinom od nekoliko milimetara pa sve do metra u dužini.

Kimberela je bila životinja oblika suze sa jednim širokim i zaobljenim krajem i jednim suženim delom tela, koje je najverovatnije živelo na dnu okeana, odakle se i hranilo. Takođe, kretali su se uz pomoć tzv. mišićnog stopala (jednog mišića), poput današnjih puževa. Pored nje bili su uključeni i ovalna dikinsonija i tibrahidum, koji je ceo svoj život provodio imobilisan u jednoj tački na dnu mora.

Analizirana je i ikaria, tek skoro otkrivena životinja, koja je bila oblika i veličine zrna pirinča i predstavljala je prve tzv. bilaterance (prve bilateralne životinje) - organizme kojima su prednji i zadnji deo, kao i otvor, na obe strane povezani crevom. Živeli su tako što su puzali kroz organsku materiju, hraneći se kako se kreću.

Sve 4 životinje su višećelijske, sa ćelijama različitog tipa. Većina je bila simetrična sa necentralizovanim nervnim sistemom i muskulaturom.

Što je najzanimljivije, čini se da su imale sposobnost opravke oštećenih delova tela kroz proces apoptoze. Geni koji su kontrolisali taj proces sada su kod ljudi zaduženi za ključne delove imunog sistema, koji je zadužen za eliminaciju virusa i kancerogenih celija.

Činjenica da i dalje imamo gene koji su postojali i u bićima pre više od pola milijarde godina je prosto fascinantna činjenica.

Autor: redportal.rs

#DNK

#Nauka

#Višećelijski organizmi

#genetika

#istraživanje

#ljudi