FBI je deklasifikovao svoje dokumente o Nikoli Tesli, ali pitanja ostaju

Nakon što je Nikola Tesla pronađen mrtav u januaru 1943. godine u svojoj hotelskoj sobi u Njujorku, predstavnici kancelarije američke vlade za vanzemaljsku imovinu zaplenili su mnoštvo dokumenata koji se odnose na briljantno i plodno delo 86-godišnjeg pronalazača.

Bilo je to u jeku Drugog svetskog rata, a Tesla je tvrdio da je izumeo moćno oružje sa snopom čestica, poznato kao "Smrtonosni zrak", koje bi se moglo pokazati neprocenjivim u tekućem sukobu. Dakle, umesto da rizikuje da Teslina tehnologija padne u ruke američkih neprijatelja, vlada je naletela i uzela u posed svu imovinu i dokumente iz njegove sobe u hotelu Njujorker.

Šta se odatle dogodilo sa Teslinim dosijeima, kao i šta se tačno nalazilo u tim dosijeima, ostaje obavijeno velom misterije - i zrelo za teorije zavere. Posle godina postavljanja pitanja o mogućim zataškavanjima, FBI je konačno deklasifikovao nekih 250 stranica dokumenata povezanih sa Teslom prema Zakonu o slobodi informacija 2016. Biro je nastavio sa 2 dodatna izdanja u martu 2018. Ali čak i sa objavljivanjem ovih dokumenata, mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora - a neki Teslini dosijei i dalje nedostaju.

Samo 3 nedelje nakon smrti srpsko-američkog pronalazača, inženjer elektrotehnike sa Masčusets instituta tehnologije (MIT) dobio je zadatak da oceni njegove radove kako bi utvrdio da li sadrže "neke ideje od značajne vrednosti". Prema deklasifikovanim dosijeima, dr Džon G. Tramp izvestio je da je njegova analiza pokazala da su Teslini napori "prvenstveno špekulativnog, filozofskog i promotivnog karaktera" i rekao da radovi "ne uključuju nove zdrave, izvodljive principe ili metode za realizaciju takvih rezultati."

Ime naučnika nesumnjivo je zvučno, jer je Džon G. Tramp bio stric 45. američkog predsednika Donalda J. Trampa. Mlađi brat Trampovog oca, Fred, pomogao je u dizajniranju rendgen aparata koji su u velikoj meri pomogli pacijentima sa rakom i radio na radarskim istraživanjima za saveznike tokom Drugog svetskog rata. I sam Donald Tramp često je citirao akreditive svog strica tokom svoje predsedničke kampanje.

- Moj ujak mi je govorio o nuklearnom pre nego što je nuklearno nuklearno - rekao je jednom intervjuu. U to vreme, FBI je ukazao na izveštaj dr. Trampa kao dokaz da Teslino hvaljeno oružje snopa čestica "Smrtonosni zrak" ne postoji, mimo glasina i spekulacija. Ali u stvari, sama vlada SAD bila je podeljena u svom odgovoru na Teslinu tehnologiju. Mark Sajfer, autor biografije Čarobnjak: Život i vreme Nikole Tesle, piše da je grupa vojnog osoblja u vazduhoplovnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu u državi Ohajo, uključujući brigadnog generala L.C. Krejgi imao je sasvim drugačije mišljenje o Teslinim idejama.

- Krejgi je bio prva osoba koja je ikada letela mlaznim avionom za vojsku, pa je bio poput Džona Glena tog doba. Rekao je ima nešto u tome - oružje sa snopom čestica je stvarno -piše Sajfer. Dakle, imate dve različite grupe, jedna grupa koja odbacuje Teslin izum, a druga grupa koja kaže da u tome zaista ima nešto. Zatim je mučno pitanje doumenta koji nedostaju. Kada je Tesla umro, njegovo imanje trebalo je da pripadne njegovom nećaku Savi Kosanoviću, koji je u to vreme bio jugoslovenski ambasador u SAD-u (zahvaljujući porodičnoj vezi sa najslavnijim pronalazačem u Srbiji). Prema nedavno deklasifikovanim dokumentima, neki u FBI su se plašili da Kosanović pokušava da preuzme kontrolu nad Teslinom tehnologijom kako bi takve informacije učinio dostupnim neprijatelju pa čak i razmišljali o njegovom hapšenju kako bi to sprečili.

Godine 1952, nakon što je američki sud proglasio Kosanovića pravim naslednikom imovine njegovog strica, Teslini dosijei i drugi materijali poslati su u Beograd, gde sada borave u Muzeju Nikole Tesle. Ali dok je FBI prvobitno zabeležio oko 80 sanduka među Teslinih poseda, samo je 60 stiglo u Beograd. Možda su spakovali 80 u 60, ali postoji mogućnost da je ... vlada zadržala nestale sanduke.

Uprkos negativnoj oceni Džona G. Trampa o Teslinim idejama neposredno nakon njegove smrti, vojska je pokušala da ugradi naoružanje sa česticama u decenijama posle Drugog svetskog rata. Posebno je nadahnuće Smrtonosni zrak podstaklo Ronalda Reagana na Stratešku odbrambenu inicijativu ili program Ratovi zvezda 1980-ih. Ako vlada i dalje koristi Tesline ideje za pokretanje svoje tehnologije, to bi moglo objasniti zašto neki dokumenti povezane sa pronalazačem i dalje ostaju poverljive.

Postoje dokazi da je potpredsednik u vreme Franklina D. Ruzvelta, Henri Volasa, sa svojim savetnicima razgovarao o efektima Teslih izuma, posebno onim koji se bave bežičnim prenosom električne energije i "smrtonosnim zrakom" , prema dokumentima FBI objavljenim 2016. godine.

Iako su neke od njegovih osetljivijih inovacija možda još uvek skrivene, Teslino nasleđe je živo i zdravo, kako u uređajima koje svakodnevno koristimo, tako i u tehnologijama koje će nesumnjivo igrati ulogu u našoj budućnosti. Tesla je izumitelj bežične tehnologije. On je pronalazač sposobnosti da stvori neograničen broj bežičnih kanala. Dakle, sistemi za radio navođenje, šifrovanje, roboti na daljinsko upravljanje - sve je zasnovano na Teslinoj tehnologiji.

Autor: redportal.rs

#Fajlovi

#Smrtonosni zrak

#Tesla

#misterija