Fosil je dokaz da je život i tada postojao na Zemlji

Istraživači sa UCLA i Univerziteta Visconsin Medison potvrdili su da su mikroskopski fosili otkriveni u skoro 3,5 milijardi godina starom komadu stene u zapadnoj Australiji najstariji fosili ikad pronađeni i zaista najraniji direktni dokazi o životu na Zemlji.

Studija opisuje 11 uzoraka mikroba iz pet odvojenih taksona, povezujući njihove morfologije sa hemijskim potpisima koji su karakteristični za život. Neki predstavljaju izumrle bakterije i mikrobe iz domena života koji se naziva Arheja, dok su drugi slični mikrobnim vrstama koje se nalaze i danas. Nalazi takođe sugerišu kako je svako od njih mogao preživeti na planeti bez kiseonika.

Mikrofosili - nazvani zato što nisu vidljivi golim okom - prvi put su u časopisu Science 1993. godine opisali Schopf i njegov tim, koji su ih identifikovali na osnovu jedinstvenih, cilindričnih i nitastih oblika fosila. Šof, direktor UCLA-ovog Centra za proučavanje evolucije i porekla života, objavio je dodatne dokaze o njihovom biološkom identitetu 2002. godine.

Stenu u kojoj su pronađeni fosili prikupio je 1982. godine iz ležišta Apeks čerta u zapadnoj Australiji, jednog od retkih mesta na planeti gde su sačuvani geološki dokazi o ranoj Zemlji, uglavnom zbog toga što nije bila podvrgnuta geološkim procesima bi to promenila, poput sahranjivanja i ekstremnog zagrevanja zbog tektonske aktivnosti ploča.

Koristeći SIMS, tim naučnika uspeo je da razdvoji ugljenik-12 i ugljenik-13 unutar svakog fosila i izmeri odnos njih dva u poređenju sa poznatim standardom izotopa ugljenika i delom stene u kojem nisu pronađeni fosili.

Razlike u odnosima izotopa ugljenika koreliraju sa njihovim oblicima. Ako nisu biološki, nema razloga za takvu korelaciju. Njihov odnos C-13-C-12 karakterističan je za biologiju i metaboličku funkciju.

Na osnovu ovih informacija, istraživači su takođe mogli da dodele identitet i verovatno fiziološko ponašanje fosilima zaključanim unutar stene. Rezultati pokazuju da su "ovo primitivna, ali raznolika grupa organizama" kaže Šopf.

Tim je identifikovao složenu grupu mikroba: fototrofne bakterije koje bi se oslonile na sunce za proizvodnju energije, Arheje koje su proizvodile metan i gamaproteobakterije koje su trošile metan, gas za koji se veruje da je važan sastojak rane atmosfere Zemlje pre nego što je kiseonik bio prisutan.

Svaki mikrofosil je širok oko 10 mikrometara; njih osam moglo je da stane duž širine ljudske kose.

Studije poput ove, kaže Šof, pokazuju da bi život mogao biti uobičajen u celom svemiru. Ali što je najvažnije, ovde na Zemlji, jer se pokazalo da je nekoliko različitih vrsta mikroba već bilo prisutno pre 3,5 milijarde godina, govori nam da je život morao početi znatno ranije - niko ne zna koliko ranije - i potvrđuje da to nije teško da bi se primitivni život formirao i evoluirao u naprednije mikroorganizme.

Autor: redportal.rs

#Fosili

#ostaci

#zemlja