Prema poslednjim podacima, akumulirani gubitak leda na Zemlji od 1994. do 2017. godine iznosi neverovatnih 28 triliona tona leda.
Brzina kojom Zemlja gubi led dramatiÄno se ubrzala od proseka od 760 milijardi tona 1990. do 1,9 triliona tona 2010. godine. Ljudska aktivnost je najveÄi krivac koji direktno utiÄe na zagrevanje okeana, zbog Äega se i drastiÄno smanjuje led na polovima.
Procena ove studije je prva koja je ukljuÄila u svoje podatke i Grenland, Antarktik, arktiÄki i antartiÄki led na moru, kao i sav led u gleÄerima.
Do sada je ukupan gubitak leda poveÄao nivo mora za 3,3 cm.
Prema procenama i razliÄitim scenarijima koje je radi predviÄanja daljih poteza u borbi protiv klimatskih promena stvarao IPCC (Intergovernemntal Panel on Climate Change, odnosno MeÄunarodni odbor za klimatske promene), Zemlja se kreÄe ka najgorem planiranom scenariju. Ovakav porast nivoa mora imaÄe katastrofalne posledice po obalske gradove i naselja.
Pokrivenost zelenilom planete Zemlje dostigla svoj limit š
Ako se nastavi ovakav tempo rasta nivoa mora, do 2100. godine dostiÄi Äe rast od 40 cm.
Prema drugoj studiji, objavljenoj ovog meseca u Äasopisu Science Advances, gubitak leda na Zemlji ima male Å”anse da se uspori. Äak 74 gleÄera samo na Grenlandu se tope iznutra jer su pod konstantnim uticajem toplih struja iz mora, te se sve viÅ”e zagrevaju.
Prema reÄima Erika Ringota, koautora studija i istraživaÄa gleÄera pri NASA laboratoriji na Univerzitetu Kalifornija:
To vam je kao da ste isekli tlo pod gleÄerom, umesto da ste morali da ga istopite celog. Ako istopite osnovu, cela struktura se uruÅ”ava.
TakoÄe, on smatra da su rezultati ove studije veoma konzervativni u svojim procenama rasta nivoa mora, jer se sa svakim novim podatkom beleži dodatno ubrzavanje u nestanku leda na Zemlji.
Najgori scenario po projekciji IPCC (na kome se mi trenutno nalazimo) uopÅ”te i ne mora biti najgori. Jer se lako može dogoditi da se gubitak leda i rast mora ubrzaju i preko pesimistiÄkih projekcija ovog scenarija.
Nov izveÅ”taj IPCC se oÄekuje kasnije ove godine.
Povratak prirodi: Mural koji proÄiÅ”Äava vazduh! š¤©
Eko-tehnologije: GENERISANJE ELEKTRICITETA IZ VAZDUHA š§
U Å paniji zagaÄenje vazduha manje za 38% od poÄetka pandemije
TEKILA kao gorivo? š
Autor: Alex Fox / redportal.rs