Pune 43 godine bio je profesor na Pravnom fakultetu.

Na današnji dan 3. decembra 1869. u Novom Sadu rođen je Slobodan Jovanović, srpski pravnik, istoričar, političar.

Nekoliko godina po njegovom rođenju porodica se seli u Beograd. Prvu beogradsku gimaziju upisuje 1879. Po završetku gimnazije koja je tada bila sedmorazredna, upisuje prava u Ženevi kao državni stipendista Kraljevine Srbije. Potom studije nastavlja na Slobodnoj školi političkih nauka u Parizu.

U Srbiju se vraća 1892. i počinje da radi u državnoj, do 1894. bio je ataše u Carigradu, istovremeno piše za nekoliko časopisa: Red, Srpski pregled, mostarska Zora, Branič, Arhiv za pravne i društvene nauke i Politika. 1897 postaje vanredni profeosr Pravnog fakulteta u Beogradu, a 1900. redovni. Pune 43 godine bio je profesor na Pravnom fakultetu. Za redovnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 1908.

Tokom Prvog svetskog rata šef Presbiroa pri Vrhovnoj komandi Srpske vojske. Posle albanske golgote Jovanović se našao na ostrvu Krf, gde su bile smeštene srpska vojska, izbeglice, narodna skupština, Vlada i druge ustanove. Po okončanju Prvog svetskog rata nalazio se nalazio među pravnim ekspertima pri jugoslovenskoj delegaciji na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. Slobodan Jovanović je bio protivnik sporazuma Cvetković-Maček, kojim je osnovana banovina Hrvatska. Zalagao se za federaciju sa jakom centralnom vlašću.

Savremenici Slobodana Jovanovića o njemu su rekli:

Isidora Sekulić, O beogradskom stilu 1920. (Svet i vreme Slobodana Jovanovića 1869-1958, SANU, 2019):

- Svako prikazivanje i saopštavanje g. Jovanovića leži samo u pojmovima, u relacijama, u faktima, iza kojih se još kriju čitavi redovi mislenih procesa. Svaki odeljak je jedna do vrhunca izrađena misao, tako da je zaključak ponekad logična drastika, i ubode vas kao nož. Zatim, jezik g. Jovanovića je stegnut, puritanski […] Figure izbegava. Superlativ ne trpi […] Stil g. Jovanovića, zatim, pokazuje još jednu, i naročito spartansku surovost prema sebi samom. Mada je jedna od najjasnijih osećajnih dispozicija u umetničkom duhu g. Jovanovića dispanzija satiričnosti i humorističnosti […] nigde nema komike i satire u prikazivanju. One su diskretne i strogo kontrolisane.

Jovan Dučić, O Slobodanu Jovanoviću, Amerikanski Srbobran,1942. (Svet i vreme Slobodana Jovanovića 1869-1958, SANU:

- On nije bio politički čovek, nego državni čovek: uvek na kapetanskom mostu broda, uvek obuhvatajući odatle ceo vidik pred sobom.

Posle vojnog puča 27. marta 1941. pristaje da bude potpredsednik u Vladi Dušana Simovića, a 1942. kralj Petar II ga imenuje za predsednika Vlade u izbeglištvu. Profesor Jovanović se protivio i odluci da kralj Petar potpiše sporazum koji je predlagao Vinston Čerčil.

Kada su došli komunisti na vlast osuđen je ceo politički establišment Kraljevine Jugoslavije. Slobodan Jovanović je osuđen od strane Vojnog veća "na kaznu lišenja slobode s prinudnim radom u trajanju od dvadeset godina, gubitak političkih i pojedinih građanskih prava u trajanju od deset godina, konfiskaciju celokupne imovine i na gubitak državljanstva. Odlukom Okružnog suda iz 2007. prethodno donesena presuda se smatra nevažećom.

IZVOR: YT / RTS Sajt - Zvanični kanal 

Poznata njegova dela su: O suverenosti; Osnovi pravne teorije o državi; Srpsko-bugarski rat; Engleski parlamentarizam; Svetozar Marković; Makijaveli; Vođi francuske revolucije; Političke i pravne rasprave; Ustavno pravo Kraljevine Srbije; Ustavobranitelji; Ustavno pravo Kraljevine SHS, takođe pisao je i knjige o vladavini Obrenovića.

Preminuo je 12. demebra 1958. u Londonu.

Narodna banka Srbije je 2. jula 2003. pustila u opticaj novčanicu sa likom profesora Slobodana Jovanovića u vrednosti od 5.000 dinara.

Autor: Redportal.rs

#PRAVNI

#predsednik vlade

#profesor

#slobodan jovanovic