Pijaca Zeleni venac danas je jedna od najmodernijih na Balkanu

U 4. deceniji 19. veka bila je isušena močvara na prostoru koji danas zovemo Zeleni venac, te su počele da se grade kuće. Hroničari su pisali da se voda slivala sa izvora koji se nalazio ispod sadašnjeg hotela Moskva današnjom Prizrenskom ulicom, koja je na Zelenom vencu stvarala oveću baru preko koje se moglo čamcem.

Jedna od prvih kuća bila je dvospratna građevina u Gospodskoj ulici broj 1, koju je zakupila mlada udovica gđa Herman. Doselila se u Beograd sa mužem šeširdžijom i decom. Muž joj je ubrzo umro, a mlada Saksonka je napustila njegov posao, uzela kuću u zakup i otvorila kafanu na kojoj nije bilo natpisa sa imenom već je stajao izrađen od lima zeleni venac. Taj simbol je stavljen na ulaz u kafanu jer se sa obe strane današnje Brankove ulice nalazilo groblje koje je 1835. godine preseljeno na Tašmajdan, odakle je u drugoj polovini 19. veka prebačeno na mesto gde se i sada nalazi u Ruzveltovoj ulici. Tako je čitav kraj po tom kafanskom ili, tačnije rečeno, grobljanskom vencu dobio ime Zeleni venac koje je ostalo i danas.

Foto: Printscreen YouTube/Priče o Beogradu

Malo je nedostajalo da Narodno pozorište, umesto na mestu gde je sada, bude na Zelenom vencu. Pozorišni odbor doneo je odluku da se nova zgrada Narodnog pozorišta izgradi baš tu jer je preko Zelenog venca išao glavni put od Varoš-kapije do Savamale i Vračara.

U kafanama Moruna, Žirovni venac i Zlatno burence, decenijama su sedeli gimnazijalci, velikoškolci, trgovci, radnici i zanatlije. Zato i ne čudi da su se baš u Moruni skupljali pripadnici Mlade Bosne, među kojima Gavrilo Princip i Mustafa Golubić.

Na Zelenom vencu održana je 1918. godine prva skupština piljara, odnosno vlasnika pijaca i pijačnih prodavaca. Dve godine kasnije počela je izgradnja današnje pijace Zeleni venac koja se prostirala i na mesto na kome se nalazi autobuski terminal, na temeljima nesuđenog Narodnog pozorišta.

Zbog jedinstvenog arhitektonskog rešenja čitav kompleks pijace Zeleni venac proglašenje spomenikom kulture od posebnog značaja. Početkom 2007. godine, uz pomoć Grada Beograda, pijaca Zeleni venac je potpuno rekonstruisana. Izgrađena je mlečna hala, lokali i javna garaža, a prostor za prodaju voća i povrća je klimatizovan, tako da je pijaca Zeleni venac danas jedna od najmodernijih na Balkanu

IZVOR: YT / Priče o Beogradu

Autor: redportal.rs

#Goran Vesić

#Priče o Beogradu

#beograd

#groblje

#pijaca

#zeleni venac