Ljudi, naime, veruju u neke stvari delimično i zbog toga što žele da one budu istinite

Ljudi najviše slušaju osobe koje im govore ono što i sami misle ili ono u šta već vjeruju, a ignorišu one koji im govore stvari koje ne žele čuti, pokazuje istraživanje oksfordskih naučnika.

Studija objavljena u Žurnalu evropske ekonomske asocijacije, koji izdaje Oksford juniverziti pres, ukazuje na činjenicu da takvo ponašanje čini ljude još pristrasnijim u međusobnoj razmjeni uverenja. Bilo bi razumno da ljudi donose odluke isključivo na osnovu dokaza i iskustva, ali prethodna istraživanja pokazuju da na donošenje odluka često imaju uticaj "motivisana uverenja".

Ljudi, naime, veruju u neke stvari delimično i zbog toga što žele da one budu istinite, bez obzira na to da li one i jesu takve. "Motivisana uverenja" stvaraju ozbiljne pristrasnosti, pa se pretpostavljalo da su ta uverenja objašnjenje za širenje dezinformacija putem interneta. Takva uverenja mogu isto tako objasniti i kretanja na finansijskom tržištu.

Postoji veoma mnogo dostupnih objektivnih informacija u vezi s finansijskim tržištima, ali grupno donošenje odluka i podsticanje mogu rezultirati takozvanim balonima i stvaranjem finansijske nestabilnosti. Naučnici su koristili eksperimente kako bi istražili postaju li takve pristrasnosti u verovanjima još drastičnije kad ljudi međusobno razmenjuju baš takva uverenja.

Spajali su parove na osnovu njihovih rezultata na testovima inteligencije, tako da su oba aktera imala ili natprosečnu ili inteligenciju ispod proseka. Učesnici studije su razmenjivali uverenja u vezi s predlogom za koji su obe strane želele da veruju da je istinit - na primer da su oboje u grupi visoke inteligencije.

Eksperiment je otkrio da su ljudi koji su bili pesimistični u vezi s tim da su u visokointeligentnoj grupi postali značajno optimističniji kad su uverenja razmenjivali s optimističnim sagovornikom. S druge strane, optimistična osoba uglavnom nije menjala uverenja ako je sa druge strane bila pesimistična osoba. Taj efekat pokazao se posebno snažnim za učesnike studije koji su se nalazili u grupi s inteligencijom ispod prosjeka.

Ukupno gledano, rezultati sugerišu da se pojačavanje pristrasnosti događa zato što ljudi selektivno dodeljuju veću informacionu vrednost socijalnim signalima koji podržavaju njihovo verovanje. Na polovini eksperimenta, međutim, naučnici su ispitanicima dali nepristrasnu informaciju o tome u kojoj se grupi nalaze, što se pokazalo vrlo efikasnim za uklanjanje pristrasnosti koja je bila posledica inicijalne razmene uverenja. Ti rezultati sugerišu da pružanje nepristrasnog i pouzdanog izvora informacija može smanjiti "motivisana uverenja".

Autor: redportal.rs

#ljudi

#mišljenje

#uverenja