„Ne govorite im o vrlinama, već predstavite vrlinu kao privlačnu devojku i pašće za njom“ - Ciceron

Sandro Botičeli rođen je u Firenci 1. marta 1445, a umro 17. maja 1510. Bio je italijanski slikar firentinske škole ranog renesansnog slikarstva. Pod uticajem prethodnika, slikao je teme iz grčke mitologije i alegorijske slike u duhu humanizma. Njegova pozna dela predstavljaju povratak na ekspresivo-emotivne religijske motive kasne Gotike.

Botičeli je prvi od italijanskih slikara koji je izradio crteže za ilustraciju Danteove Božanstvene komedije. 

Foto: Wikipedia.org

Dva najpoznatija Botičelijeva dela su Proleće i Rađanje Venere. Ove slike predstavljaju moralne vrednosti i filozofske stavove rane renesanse.

Mitološke teme preuzete iz antičke umetnosti su dale opravdanje za golotinju. U srednjem veku predstava nagog tela nije bilo, izuzev Adama i Eve ali sa čuvenim listićima preko intimnih delova, a od renesanse su ličnosti iz antike dobile tu privilegiju da se šetkaju gole po slikama ili poziraju kao skulpture. Nakon Donatelovog Davida, Botičelijeva Venera koja se rađa iz morske pene je prva naga predstava u zapadnom svetu još od starog Rima. Takođe, smatra se da su na ovim Botičelijevim slikama prvi put mitološke scene predstavljene samostalno i tolikih dimenzija.

Foto: Artble

Fičino, Botičelijev mentor, je verovao u moć čula vida i magijsku moć slike, kao i, po uzoru na Cicerona, da je mlade lakše ubediti vizuelnom predstavom nego pričanjem koje je apstraktno: „Ne govorite im o vrlinama, već predstavite vrlinu kao privlačnu devojku i pašće za njom“ (Ciceron). Smatrao je da reči ne mogu izraziti lepotu vrline humanitas i da je forma morala biti razumljiva petnaestogodišnjaku, što sve govori u prilog da je slika Proleće nastala u te svrhe.

Foto: Artble

Kako su neoplatonisti smatrali da slikarske i muzičke umetnosti imaju dugotrajne efekte na psihu, moguće je da je Fičino novi tip slike zamislio upravo zbog tog efekta, a da Venera svoju lepotu duguje njegovom pedagoškom metodu.

Botičeli se nikada nije oženio i često je izjavljivao kako mu ideja braka stvara noćne more. Popularno je mišljenje kako je bolovao od neuzvraćene ljubavi udate plemkinje, Simonete Vespuči, za koju se veruje kako je bila model za Rođenje Venere (iako je preminula tačno 10 godina pre završetka ove slike) i brojne druge njegove slike. Činjenica je kako je Botičeli odmah po njenoj smrti zatražio da ga onog dana kada umre, sahrane pored nje u crkvi Svih Svetih (Ognissanti). Njegova želja je uslišena 34 godine kasnije, kada je preminuo 1510. godine.

Autor: Viktorija Marković

#Botičeli

#Rađanje Venere

#proleće