Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. 🌞

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici danas slave Sretenje Gospodnje. U crkvenom kalendaru ovaj dan je označen crvenim slovom, a Srbija na ovaj veliki praznik obeležava Dan džavnosti. 👇

Sretenje Gospodnje jedan je od najsvečanijih praznika hrišćanstva. Po jevrejskom zakonu, svako dete je donošeno u hram 40 dana posle rođenja. Četrdeseti dan po rođenju Isusa Hrista, Deva Marija sa Josifom odlazi u Jerusalim u hram Božiji, noseći mladog Hrista, da ispuni dvostruki Gospodnji zakon, da se očisti od porođaja i da predstavi Gospodu svoje novorođenče koje je Simeon Bogoprimac primio na ruke.

Ovaj praznik je od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na prvi susret Spasitelja Isusa Hrista sa ljudima.

Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže Sretenje obretenje.

Dan državnosti Srbije 

Takođe, Srbija danas obeležava Dan državnosti, u znak sećanja na 15. februar 1804. kada je na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak pod vođstvom vožda Karađorđa i kada je 1835. godine donet Sretenjski ustav, prvi moderni Ustav Srbije, kako piše Telegraf.rs.

Na Sretenje 1804. godine, pre 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika. Na zboru je odlučeno da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u pašaluku u to vreme.

Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan. Samovoljno, neodgovorno ponašanje dahija izazvalo je široko nezadovoljstvo, ne samo kod Srba. Nezadovoljni su bili i razumniji Turci.

Ovaj termin u to vreme valja razumeti kao sinonim za muslimane. Reč je dakle bila o ljudima najrazličitijeg etničkog porekla, koje je verski identitet, pripadnost islamu, u skladu sa vekovnim normama osmanske Turske, činio u svakom smislu povlašćenim i vladajućim slojem.

Pošto su dahije započele uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima, nesumnjivo u nadi da će tim putem obezglaviti potencijalni bunt i sveopšte nezadovoljstvo, usledila je reakcija, otpor. Snaga i opseg tog otpora, Karađorđeve bune, danas znane kao Prvi srpski ustanak, iznenadiće savremenike, ne samo turske vlasti, ili njihove zvaničnike na terenu, nego umnogome i onovremenu Evropu.

Autor: Telegraf.rs / Redportal.rs