Najveći problem za nemačku industriju je "spiralna" cena energije

Knjiga bivšeg američkog ministra finansija Henrija Morgentaua iz 1945. Nemačka je naš problem predložila je smanjenje industrijske moći posleratne Nemačke i njeno pretvaranje u poljoprivrednu ekonomiju. Iako je njegov radikalni predlog imao izvestan uticaj na savezničke planove za okupaciju Nemačke posle Hitlerovog poraza, on nikada nije sproveden, prenosi Ekonomist.

Skoro 80 ​​godina kasnije ruski predsednik Vladimir Putin može da postigne nešto što je Morgentau tada imao na umu, smatra britanski nedeljnik. Mnogi su optužili Putina da koristi prirodni gas kao oružje u ratu protiv Ukrajine, koji je najteže pogodio Nemačku, koja mesecima pokušava da smanji svoju zavisnost. Britanski list smatra da ruski predsednik ima veliku ulogu u sudbini četvrte svetske ekonomije i trećeg izvoznika robe u svetu.

Berlinu ne pomaže ni to što se njegov najveći trgovinski partner Kina, koja je prošle godine kupila od Nemačke robe u vrednosti od 100 milijardi evra, uključujući automobile, sanitet i hemikalije, suočava sa brojnim ekonomskim problemima, dodaje britanski list.

Stoga je, kako piše Ekonomist, Nemačka pred ogromnim ekonomskim testom.

Najveći problem za nemačku industriju je "spiralna" cena energije. Struja za narednu godinu je već poskupela 15 puta, a gas deset puta, podaci su Saveza nemačke industrije (BDI). U julu je industrija potrošila 21% manje gasa nego u istom mesecu prošle godine. Nije zato što su kompanije efikasnije koristile energiju. Tačnije, pad je posledica „dramatičnog” smanjenja proizvodnje.

Institut za svetsku ekonomiju Kil je od juna smanjio prognozu rasta BDP-a u 2022. sa 0,7 procentnih poena na 1,4%. Očekuju da će ekonomija oslabiti 2023. i inflacija porasti na 8,7%.

Ekonomist smatra da su ove krize najteže pogođene manje kompanije. Prema studiji Fit Anderš, manje kompanije se bore više nego veće. Prema njihovim podacima, skoro četvrtina firmi sa manje od 1.000 zaposlenih otkazala je ili odbijala porudžbine ili planiraju da to učine, u poređenju sa 11% onih sa više od 1.000 zaposlenih.

Kao zemlja sa više od 3.000 vrsta hleba, oko 10.000 proizvođača ovog osnovnog prehrambenog proizvoda muku muče kao nikada do sada. Potrebna im je struja i gas za zagrevanje peći, kao i za rad mašina za mešenje, uzimajući u obzir veće troškove brašna, putera i šećera.

Lanac pekara Videman, koji je na nemačkom tržištu već 127 godina, rekao je da firmi očajnički nedostaje osoblja i da pokušava da uštedi energiju, na primer tako što će pećnice držati hladnim i peći sve vekne u glavnoj pekari.

Veće energetske kompanije, poput onih koje se odnose na hemikalije, suočavaju se sa sličnom situacijom, pogoršanom potrebom da se takmiče sa rivalima iz drugih zemalja, gde je cena energije niža. BASF, hemijski gigant koji koristi prirodni gas za energiju, već je smanjio proizvodnju. Thissenkrupp, veliki proizvođač čelika, rekao je da je izgubio polovinu svoje tržišne vrijednosti od januara.

Veći troškovi postaju sve teži za potrošače. Huckle, jedan od najvećih proizvođača papira, podneo je zahtev za stečaj nakon što nije mogao da prenese ogromno povećanje troškova proizvodnje na kupce.

Posle nekoliko teških godina, porudžbine proizvođača automobila su pale jer je inflacija snažno pogodila novčanike građana. Naredne dve ili tri godine biće veoma teške, predviđa Ferdinand Dudenhofer iz Centra za istraživanje automobila.

Automobilske kompanije ne mogu lako da promene proizvodne procese. Zakasneli napori autoindustrije da zamisli sebe u doba električnih i samovozećih automobila verovatno će propasti kao rezultat svih ovih faktora. Neke kompanije će verovatno preseliti proizvodnju u druge zemlje, gde su troškovi niži.

Autor: redportal.rs

#Ekonomija

#Kriza

#Nemačka

#deindustrijalizacija