Sudeći prema naučnicima, postoji šansa da vakcina izaziva heparinsku trombocitopeniju 🩸

U seriji problema i primene vakcine Astra Zeneka, ove nedelje sve oči su bile uprte u SAD, gde je kompanija opet imala velikih problema sa ekspertskim panelom koji je nadgledao efikasnost vakcine u Americi. Sa druge strane Atlantika vakcina se suočava sa novim problemima zbog zabrinutosti oko neobičnih slučajeva šloga i pojave krvnih ugrušaka zabeleženih kod najmanje 30 pacijenata.

Veliki broj evropskih država suspendovao je primenu vakcine Astra Zeneka početkom ovog meseca nakon inicijalnih izveštaja koji su je povezali sa 15 smrtnih slučajeva. Većina je nastavila sa primenom nakon 18. marta, kada je Evropska agencija za lekove (EMA) dala pozitivnu ocenu i preporuku da se nastavi.

Međutim, sada je grupa istraživača pod vođstvom nemačkog specijaliste za slučajeve tromba (krvnih ugrušaka) Andreasa Greinahera sa Univerziteta Greifswald izjavila da je neobična kombinacija simptoma veoma slična efektu razređivača krvi heparinu, tj. slična je simptomu heparinske trombocitopenije (kraće, HIT).

Naučnici su 19. marta na konferenciji prvi put izneli mišljenje o slučajevima Astra Zeneke i preporučili način na koji bi se ljudi testirali na poremećaj (dodelili su joj ime sindrom vakcinom indukovane protrombotične imune trombocitopenije, skraćeno VIPIT) i način na koji bi se lečili:

Mi znamo šta da radimo, kako da je dijagnostikujemo i kako da je lečimo.

Nije samo Greinaher primetio sličnosti u simptomima. Mnogi naučnici su takođe ubeđeni da vakcina izaziva ovaj redak set simptoma. Ako se ispostavi da je tačno, to bi imalo velike posledice po vakcinu Astra Zeneka, koja jedna od centralnih u planu SZO da imunizuje ceo svet.

Evropa se takođe snažno oslanja na nju. Cela EU kupila je čak 400 miliona doza. Neuspeh kompanije u sposobnosti da ih proizvede u dovoljnim količinama i da ih dostavi na vreme izuzetno su usporili njenu primenu na kontinentu. Sada, pored svega toga, pad poverenja u nju još više povećava problem. I čak iako je rizik veoma nizak, možda jedino ima smisla koristiti vakcinu na onima koji će imati najviše koristi od nje - na starijim ljudima koji su pod velikim rizikom smrtnosti od COVID-19. Nekoliko evropskih zemalja se već odlučilo na ovaj korak.

Greinaherova hipoteza je veoma ozbiljno primljena u medicinskim krugovima. Dva nemačka društva medicinara su izdala saopštenja u kojima su ga otvoreno pohvalila za pronalazak rešenja problema oko vakcine. U Holandiji je Društvo medicinara urgiralo interniste da budu svesni simptoma i izdalo je preporuku kako rešavati problem ako se dođe to takvog slučaja. Velika Britanija je prijavila samo 5 slučajeva tromboze, uprkos tome što je dala preko 11 miliona doza vakcine Astra Zeneka. Ali Britansko društvo hematologa je izdalo upozerenje svojim članovima da budu svesni situacije i da prate i prijavljuju sve slučajeve sa kojima se susretnu.

Ipak, još nije sigurno na koji način vakcina izaziva probleme, i ne smatraju svi da je problem rešen. U međuvremenu, Astra Zeneka, tj. kompanija zadužena za njenu proizvodnju, nije komentarisala izveštaje i simptome i izjavila je da se sa time nisu susreli tokom kliničkih testiranja.

SINDROM VIPIT

VIPIT se pojavio 27. februara, kada se Sabina Ajšinger (hematolog sa Univerziteta u Beču) susrela sa neobičnim pacijentom. U pitanju je bila 49-godišnja medicinska sestra koja je tražila pomoć. Imala je stomačne probleme i mučninu. Nakon što joj je urađena tomografija, otkriveni su trombovi u venama i njenom abdomenu, a kasnije i u arterijama takođe. Pacijent je preminuo sledećeg dana.

Kombinacija niskih broja trombocita i krvnih ugrušaka je začudila Sabinu. Trombociti formiraju ugruške, tako da bi njihov nizak broj zapravo trebalo da ukazuje na krvarenje a ne zgrušavanje. Jedini slučaj gde se pojavljuju zajedno je u diseminalnoj intravaskularnoj koagulaciji, kada teška infekcija, povreda ili rak aktiviraju visok stupanj zgrušavanja krvi da on istroši sve trombocite u krvi. Ali ona nije imala nijedno od navedenog.

Ova neobična kombinacija simptoma se takođe pojavljuje i kod HIT sindroma, koja može da se pojavi i kod pacijenata kojima je dat heparin kao lek. Iz određenih razloga, koje još ne razumemo, određeni ljudi proizvode antitela protiv leka, prilikom čega započinju klaskadni ciklus, koji se ne može kontrolisati. Pacijent u pitanju nije dobio heparin, ali je bio vakcinisan vakcinom Astra Zeneka 5 dana pre no što su joj simptomi počeli.

Ajšinger je pozvala Greinahera, koji je bio poznati doktor sa decenijama iskustva sa HIT sindromom. On je, sa druge strane, stupio u kontakt sa drugim kolegama, koji su se takođe bavili problematikom HIT u Kanadi i u Nemačkoj. Kontaktirao je i sa Institutom Paul Ehrlrich, koji je zadužen za kontrolu svih vakcina u Nemačkoj, da bi video da li je bilo sličnih slučajeva. I, naravno, bilo je. Istog trena Institut je zatražio pauziranje davanja vakcine Astra Zeneka dok se ne završi istraga.

Svi pacijenti koji su imali istih problema posedovali su i iste simptome. Svi su imali ekstremno nizak nivo trombocita i krvne ugruške širom tela. Takođe, nekolicina je razvila anitela tipa PF4, koja su deo imune reakcije kao na davanje leka heparina.

I dalje nije jasno da li je VIPIT krivac za sve ove slučajeve. Postoji podosta dokaza koji ukazuju da zaista može biti tako, ali direktan dokaz još nije pronađen.

Važno je naglasiti da su i HIT i VIPIT lako izlečivi ako se uhvate na vreme. U ovom trenutku, kako Greinaher navodi, najvažnije je na vreme obavestiti sve doktore da očekuju moguće komplikacije. Iz tog razloga je u Nemačkoj izdat set preporuka kako lečiti pacijente u ovim slučajevima.

Iako većina smatra da je nivo slučajeva mali (oko 30 na nekoliko miliona datih vakcina), mnogi doktori misle da postoji dovoljno dokaza da se može smatrati i da se treba uvrstiti kao obavezna opomena da vakcina Astra Zeneka ima ovo kao standardnu nuspojavu.

Sada naučnici pokušavaju da utvrde koliki deo populacije bi bio ugrožen ovom nuspojavom. Iako su mnoge zemlje ponovo pustile u opticaj vakcinu, mnoge čekaju još podataka ili su ograničile recipijente po godištima, ograničivši primaoce samo na one starije - iznad 55 (Francuska), 65 (Švedska) ili čak 70 (Island).

Autor: redportal.rs

#Astra Zeneka

#Astra Zeneka vakcina

#COVID-19

#Covid19

#Vakcina

#corona

#coronavirus

#covid 19

#korona

#koronavirus

#vakcine