Kakav je rezultat nemačkog modela u odnosu na švedski?

Švedska nije zatvarala škole i kafiće, dok nošenje maski nije bilo obavezno. Taj model je u početku bio poprilično dobar, a Švedska se izdvajala u odnosu na ostale zato što su građanima date preporuke, a ne zakoni koji su morali da se poštuju kako bi se izbegla sankcija.

Špigl je u svojoj analizi uporedio Švedsku i Nemačku kao dva potpuno različita modela. Nemačka je za razliku od Švedske uvodila restriktivne mere, ali je u velikoj meri pomagala privatnim kompanijama kako ne bi dolazilo do potpunog urušavanja ekonomije.

Kritičari švedskog modela govore da je cena previsoka. Švedska je u toku prvog naleta virusa prošlog proleća imala jednu od najviših stopa smrtnosti, a mnogi u staračkim domovima su umrli bez mogućnosti da se izleče.

Švedska je zabeležila 13.088 smrtnih ishoda, što na milion stanovnika iznosi 1290 mrtvih. U Nemačkoj je ta situacija manje loša nego u Švedskoj, pa ja tamo zabeleženo 873 umrlih na milion stanovnika, međutim, restrikcije nisu dale bolje rezultate od švedskog modela u Češkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Španiji. U svakoj od ovih država je broj umrlih na milion stanovnika veći.

Ako se uporedi broj smrti u periodu od 2016. do 2019. godine, Švedska u 2020. godini beleži "višak" smrtnih slučajeva od 7,6% i to je u donjoj trećini. Države poput Slovenije, Poljske i Španije procentualno beleže veći broj smrtnih slučajeva za čak 18%, dok je u Nemačkoj smrtnost veća u odnosu na prethodni period za 5,3%. Skandinavske države izuzev Švedske imaju duplo manji procenat smrtnosti u odnosu na Nemačku.

Švedski državni epidemiolog kaže da je lečenje pacijenata koji su zaraženi virusom znatno napredovalo, kao i da je proširen kapacitet testiranja. U toku proleća testirano je oko 20.000 ljudi nedeljno, dok je pre Božića testirano oko 300.000 ljudi nedeljno. Do 10. marta vakcinisano je 8,4% građana Švedske, dok je u Nemačkoj vakcinisano 6,7%.

Kako sada stoje stvari, a i po zvaničnom planu Vlade Švedske, svi stariji od 18 godina trebalo bi da budu vakcinisani do 26. juna, a po istraživanjima oko 80% stanovnika želi da primi vakcinu.

U okviru Evropske unije bolji rezultat kada je u pitanju rast BDP-a zabeležili su samo Irska (+3%), Litvanija (-0,9%) i Poljska (-2,8%), dok je Švedska zabeležila -2,9%. Prosek na nivou Evropske unije je 6,3%.

Skok javnog duga Švedske je bio minimalan. Sa 35,1% u 2019. godini, u 2020. je skočio na 39,9% što je jako daleko od Mastrihta i čuvenih 60%. Nemački javni dug je skočio sa 11,6 na čak 71,2%, a najveće zasluge takvom rezultatu se pišu ogromnoj pomoći koja je data preduzetnicima i privatnim kompanijama. Međutim, nezaposlenost u Nemačkoj je skočila na 4% i ne očekuje se da će više da raste, dok je u Švedskoj nezaposlenost skočila na 8,8% i očekuje se dalji rast.

Koji model je bolji po vašem mišljenju?

Autor: redportal.rs

#Nemačka ekonomija

#Rast BDPa

#Švedski model