Počinje nova era 😃

Poslednji napor čovečanstva ka Marsu preživeo je još jedan "pukovnik ili pokojnik" momenat. 😎

Sinoć, oko 22 č. po našem vremenu, posetilac sa Zemlje proleteo je kroz čisto i hladno marsovsko nebo. Velikom brzinom približavao se površini Marsa i njegovom cilju - 50 km širokom krateru po imenu Jezero (nekada je zaista bilo jezero 😃). Sedam minuta ranije dodirnut je spoljašnji omotač planetarne atmosfere pri brzini od čak 20.000 km na čas, pretvarajući putnika u užarenu kuglu vatre. To je strateški planirano, jer je to bio jedini način da se dovoljno uspori kako bi se lagano sletelo na planetu.

Nakon munjevitog prolaska, lansiran je specijalni supersonični padobran (veličine fudbalskog terena), a potom i upaljeni mlazni motori, koji su maksimalno usporili kretanje. Na kraju je aktivirana dizalica, koja je lagano i nežno spustila posetioca na površinu planete.

Daleko iznad, u orbiti, svemirska letilica je motrila na svaku promenu, čekajući na signal da je sletanje uspešno završeno. Signal koji su Zemljani čekali punih 11 minuta.

Ali je na kraju obznanjeno: Perseverance je sleteo na Mars! 😎

IZVOR: TW / @NASA

Projekat Mars: Perseverance osmišljen je pre više od 10 godina i plod je maštanja i snova više generacija naučnika. Malo je reći da su naučnici širom sveta ekstatični zbog uspeha da stvore sondu veličine džipa, koja u sebi nosi vozilo na nuklearni pogon. Lansirana je jula prošle godine, usred pandemije, i poslata na put od 500.000.000 kilometara u trajanju od 7 meseci, a na kraju kojeg ga čeka vatreni ulazak u atmosferu i sedmominutni pad na površinu druge planete! 🤯

Perseverance, od milošte prozvan Persi (Percy), poslat je da tumara Marsom najmanje 2 godine sa ambicioznim ciljevima da:

1. analizira i istraži okruženje Marsa uz pomoć lasera (kojima topi i pretvara kamenje u gasove) i radara;

2. sakuplja panoramske fotografije površine Marsa;

3. snima uz pomoć 3D stereograma i mikroskopa;

4. osluškuje marsovske zvuke oko sebe;

5. stvara redovne metorološke izveštaje uz pomoć ugrađenih senzora;

6. testira posebno dizajniran uređaj za stvaranje kiseonika iz atmosfere Marsa;

7. lansira Ingenuity, letelicu sa 4 elise, tzv. prvi napravljeni marskopter.

Poslednje 2 stavke klasifikuju Perseverence kao misiju pripreme za dolazak ljudi. Glavni cilj je da se testira minijaturna verzija tehnologije za proizvodnju kiseonika i energenata za povratak kući, kao i testiranje letelice marskopter, koja će najverovatnije služiti prvim ljudima na Marsu da se munjevito kreću po površini. 🤖

Ali iskreno, to je sve sekundarno prema glavnom cilju ove misije na Mars, a to je (ni manje ni više): da se definitivno pronađe, analizira i presudi u velikoj debati da li je ikada bilo života na Marsu? 🤔

EPSKA POTRAGA

U srži, Perseverance je robot geolog i mobilni astrobiolog. Ona je kompletno usmerena da svim naporima (reč Perseverance znači istrajnost i upornost) pronađe i identifikuje geološke nalaze koji imaju i najmanji trag života. Kako sadašnjeg tako onog koji je možda postojao u prošlosti.

Još od prvog koraka čoveka u svemir Crvena planeta je oduvek bila glavni cilj svih astrobioloških studija. Najviše jer je najbliža zemljolika planeta u našem solarnom sistemu. Iako je sada samo zamrznuta pustinja, miljardama godina ranije bila je mnogo toplija i vlažnija, te naučnici pretpostavljaju da je bila i savršeno mesto za razvoj života. Ali nešto se dogodilo, što je odvojilo istorijsku putanju Zemlje i Marsa. Ostavivši samo jednu planetu da na njoj buja život. 😏

IZVOR: TW / @NASA

U slučaju da se otkrije da nikada nije postojao nikakav oblik života na Marsu to bi potvrdilo stav velikog broja naučnika na Zemlji koji smatraju da je Zemlja specijalna i da je mala šansa da ćemo naći kompleksnije forme organizama van našeg solarnog sistema. A ako se pronađe? Pa to bi bila prava mala nuklearna eksplozija u svetu nauke. 😎 To bi bila potvrda da je univerzum ipak izgrađen (u neku ruku) da podrži život i da Zemlja nije samo statistička greška.

Naučnici najviše očekuju da će pronaći fosilizovane mikrobe. Sve drugo, uključujući i jednoćeliske organizme, odmah bi iniciralo uspostavljanje planetarnog karantina. Jer bi to značilo da je Mars načinio prve korake ka obnovi ili kompletnom stvaranju novog života.

Sterilna planeta bi bila, u neku ruku, najpovoljniji rezultat za ljudska istraživanja, pa i samo naseljavanje planete.

Perseverance nosi sa sobom potencijal da dâ odgovore na sve naša pitanja koja se tiču života i istorije Crvene planete. Čak i samo mesto sletanja (krater Jezero) nekadašnje je mesto velike rečne delte i jezera koje je prepuno sedimenata. Tu naučnici polažu sve svoje nade da će napokon moći da definitivno odgovore na višedecenijsko pitanj: Da li je bilo života na Marsu?

Pored samih jezerskih sedimenata, nedaleko odatle se nalazi vulkan Syrtis Major, a odmah do njega basen Isidis Planitia, koja je ogroman krater nastao od udarca asteroida.

Perseverance je sleteo u region sa najviše zapisa iz istorije Crvene planete. Ostaje samo da vidimo šta će nam oni reći.

IZVOR: TW / @NASA

PREVOD: Sigurno sam stigao na Mars. Perseverance će vas poveti gde god da poželite.

Autor: redportal.rs

#Kolonizovanje Marsa

#Nauka

#Perseverance

#Univerzum

#istraživanje

#mars

#svemir