Da li odložiti vakcinaciju, preskakati ili prepoloviti doze?

Prve COVID-19 vakcine su stigle i trka uveliko traje ko će ih kupiti i dopremiti do što većeg broja ljudi. Ali broj vakcinisanih je drastično manji od onog broja koji je potreban da bi se pandemija zaustavila. Vakcine, koje trenutno imamo na tržištu, ne daju se u 2 doze. Da bi ubrzali proces, mnogi naučnici predlažu odlaganje davanja 2. doze, davanje samo 1 doze , pa čak i prepolovljavanje same doze vakcine.

Sa druge strane, mnogi eksperti upozoravaju na to da nema dovoljno podataka o tome kakvu imunizaciju pružaju izmenjene doze vakcina. Smatraju da je mnogo veći problem distribucija postojećih doza i da se na nju treba fokusirati.

Prema mišljenju doktora sa Univerziteta Georgetown, ne smemo sebi dozvoliti da se igramo sa dozama. Pre nego što se i odlučimo na takav korak, pametnije je osigurati da distribuiramo one vakcine koje posedujemo i u predviđenim količinama.

Za sada svi svetski distributeri vakcina i državne medicinske službe drže se ustaljene prakse i nijedna se nije odlučila na ovakve korake. Međutim, mi možemo da pretpostavimo (na osnovu dostupnih podataka) šta bi bio efekat odlaganja ili preskakanja revakcinacije i prepolovljavanja doza.

1. ODLAGANJE REVAKCINACIJE

Na primeru vakcna Fajzer i Moderna (obe bazirane na mRNA tehnologiji) jasno vidimo da su u samom startu bazirane kao dvodelne vakcine. U testiranjima učesnici su dobijali 2 doze, prvu i drugu (koja se zove booster) nakon 4 nedelje. Tek nakon primanja obe doze utvrđeno je da obe vakcine imaju efektivnost oko 95%.

Za Fajzer je jasno utvrđena imunizacija od 82% nakon 1. doze, ali nema podataka da li imunizacija od samo jedne doze traje duže od toga. Dok se nakon 2. doze reakcija antitela značajno povećala.

Organizacija pri SZO po imenu SAGE (Strateški savet eksperata za imunizaciju) zaključili su na primeru Fajzera da je idealno da se ne preskače revakcinacija, ali da se u slučaju zemalja koje su teško pogođene epidemijom može razmatrati opcija odlaganja revakcinacije do 6 nedelja.

Sa druge strane, AstraZeneka, vakcina iz Velike Britanije, takođe je predviđena u 2 doze. Ali podaci koji se tiču njene efikasnosti su dosta eratični. Prvi test je pokazao efikasnost od 70,4% nakon dve doze. Ali detaljnija analiza ukazuje da je efikasnost zapravo 62,1% nakon dve pune doze i, za čudo, čak 90% ako je prva vakcinacija sa pola doze. Igrom slučaja, tokom testiranja deo testiranih je prvo prmio polovinu doze, nakon koje su revakcinisani punom dozom. Ovaj rezultat je i dalje pod ispitivanjem naučnika.

Ukupni podaci koji se imaju o AstraZeneka vakcini pokazuju da postoje indikacije jačeg povećanja broja antitela ako je veći interval između doza.

Međutim, ono što brine naučnike nije jaka reakcija na 2. dozu, ona se apsolutno očekuje, nego interval između primanja 1. i 2. vakcine.

2. PRESKAKANJE 2. DOZE

Mnogi se slažu da jedna doza vakcine nema mnogo smisla, jer zapravo glavni imuni skok dolazi nakon revakcinacije.

Prema rečima Natali Din, biostatističara sa Univerziteta Florida:

Svaka kompanija bi želela da poseduje jednodoznu vakcinu ako bi joj efekat bio isti. Ali odluka o 2 doze je bazirana na istraživanjima koja su za cilj imala isključivo da maksimalizuju efekat imunizacije. Razvijanje nove jednodozne vakcine bi zahtevalo mnogo resursa i kliničkog testiranja - odnosno vremena koje mi nemamo.

Postoji takođe i osnovana zamerka jednodoznim vakcinama koje su svesni i svi doktori. U slučaju slabog imunog odgovora stvara se rizik mutacije virusa i stvaranja novog soja imunog na samu vakcinu.

3. PEREPOLOVLJAVANJE DOZA VAKCINA

Možda najbolje rešenje, od svih navedenih, jeste predlog da se prepolovi standardna doza određenih tipova vakcina (već se razmatra ta opcija u slučaju vakcinisanja ljudi između 18 i 55 godina u SAD).

Prema rečima Moncefa Slaouija, bivšeg savetnika za administraciju vakcina bivšeg predsednika SAD Trampa, na primeru Moderne je utvrđeno da ako se da polovina doze, izaziva se identična imuna reakcija kao sa punom dozom. Doduše, podaci su iz 2. faze ispitivanja vakcine, tako da nema dovoljno čvrstih dokaza.

Za sada u celom svetu nema devijacija u praksi davanja vakcina stanovništvu. Ali s obzirom na sve logističke probleme sa kojima se suočavaju proizvođači (od proizvodnje dovoljnog broja, pa sve do transporta), mnogi smatraju da nije naodmet na vreme analizirati sve mogućnosti.

Autor: Tanya Lewis / redportal.rs

#COVID-19

#Covid19

#KOVID 19

#Korona virus

#korona

#koronavirus

#medicina