Higijena im ipak nije bila jača strana 😅

Kameno doba ljudske istorije je bilo teško vreme za život. Pored toga što ste morali da se nosite sa različitim velikim predatorima, teškim vremenskim uslovima ikonstantnom potragom za hranom, postojala i je i večno prisutna smrtonosna pretnja bakteriološkog trovanja hranom, lošom vodom i, najčudnije od svega, ljubljenjem.

U najnovijoj studiji naučnici iu Univerziteta u Stokholmu i sa iz Švedskog prirodnjačkog muzeja pregledali su patogene mikrobe koji su se nalazili u Skandinaviji kamenog doba. To su postigli analiziranjem mikrobioma iz 38 individua od kojih su neki bili članovi zajednica lovaca-sakupljača a drugi ranih neolitskih farmera.

Ukupno je identifikovano 660 mikrobijalnih vrsta, od kojih su neke od najrasprostranjenijih bile yersinia enterocoliticasalmonella enterica, dve bakterije asocirane sa trovanjem hranom usled nedovoljno obrađenog mesa kuvanjem i prisustva fekalija u hrani.

Danas je trovanje hranom bolna ali kratkotrajna boljka, ali je u praistoriji bila daleko smrtonosniji problem.

Kako objašnjava autor studije Nora Bergfeldt, sa Departmana za Zoologiju Stokholmskog univerziteta:

Posebno slučaj salmonele enterice pokazuje koliko bi problematično moglo da bude trovanje hranom. U grobu, koje pripada Kulturi bojnih sekira, otkrili smo dve inficirane individue čiji uzrok smrti je najverovatnije trovanje. Danas salmonelu entericu i druge bakteriološke bolesti lako lečimo uz pomoć antibiotika, ali su tada mogle biti fatalne.

Druga slična bakterija koja se često nalazila mešu uzorcima je i neisseria menigitidis - bakterija odgovorna za meningokokalnu bolest. Oko 10% populacije poseduje ovu bakteriju u grlu i nosu, gde živi bez ikakvih negativnih posledica po zdravlje.

Mešutim ona može da veoma naškodi ljudima sa slabim ili oslabljenim imunim sistemom. Na primer 2022. godine pojavila se epidemij ameningokokalne bolesti među gej i bi populacijom na Floridi.

Ona se prenosi bliskim kontaktom sa ljudima koji nose tu bakteriju. To može da bude od toga da je osoba zaražena jer živi u istoj kući sa zaraženom osobom, međutim u većini slučajeva se ipak vezuje za direktan kontakt sa oealnim sekrecijama inficirane osobe - odnosno sa ljubljenjem.

Jedna od individua je bila zaražena i bakterijom yersinia pestis - odnosno kugom. Iako biste možda pomislili da je ona najveći problem čobeka iz kamenog doba, istraživači su zapravo otkrili da su bakterije povezane sa hranom bili daleko veći izvor bolesti, a stoga i daleko veći i smrtonosniji problem.

Što je više ljudi imalo kontakt jedni sa drugima, to je bilo više šanse za širenje zaraze. Ali čak iako naletimo na bakterije sa potencijalom da zaraze cela društva, infekcije koje se šire kroz hraanu su najveće.

Meningokokalna bolest nije jedina bolest ljubljenja od koje boluje čovečanstvo. Hiljadama godina kasnije u Mesopotamiji, postoje pisani izvori koji govore o ljubljenju kao stndardnoj praksi društvenog života te i pojavu virusa Herpes-simplex. Tvrdoglavog i neizlečivog virusa od koga je inficirano premo 3,7 milijardi ljudi na zemlji.

Autor: redportal.rs