Otkrivena bronzana šaka sa najstarijim i najdužim natpisom na baskijskom jeziku

Pastara bronzana šaka sa misterioznim antičkim natpisom starog jezika Baskije, može napokon da baci svetlost na dugu misteriju porekla baskijskog jezika - jezika izolata koji nema nijednog srodnika na kugli zemaljskoj.

Mnogi navode da je pravo čudo da se danas i dalje koristi baskijski jezik. Njime se koristi tek nešto manje od milion lludi koji žive u Baskiji, maloj oblasti na zapadnim obodima Pirineja na granici između Francuske i Španije.

Baskijski jezik je lingvistič čudak, jer je poslednji živi naslednik paleo-evropskih jezika, jezika kojim se govorilo pre dolaska Indoevropljana pre oko 5 milenijuma.

Današnja dominantna grupa indoevropskih jezika povezuje 98% jezika Evrope, osim toga i i dosta jezika iz Azije i u njega spadaju svi jezici od srpskog, engleskog, španskog i ruskog pa sve do hindi, sanskrita i persisjskog jezika. Na svom putu kompletne dominacije, indoevropski jezici su iskorenili sve pelao-evropske jezike, sve izuzev jednog - baskijskog.

Tokom iskopavanja na arheološkom nalazištu iz bronzanog doba Irulegi u severnoj Španiji 2021. godine, arheolozi su otkrili 2.100 godina star bronzani artefakt u obliku pljosnate šake načinjen od bronze.

Na iznenađenje istraživača utvrđeno je da su natpisi na njemu ispisani starim vaskonskim jezikom, familijom jezika koji uključuje u sebe i Baskijski i nekolicinu izumrlih jezika.

Daljom analizom utvrđeno je da je prva reč najverovatnije ispisana latinskim alfabetom i da je ona sorioneku ili sorioneke, reč koja je ekstremno slična baskijskoj reči zorioneko koja znači "puno sreće". Reč nije ispisana modernim baskijskim, ali je dovoljno blizu da možemo da smatramo da je u pitanju jezik kognat, odnosno jezik koji je dovoljno sličan modernom i za koji možemo da tvrdimo sa velikom sigurnošću da su posedovali zajedničkog jezičkog pretka.

S obzirom da se na šaci nalazi najduži i najstariji natpis ikada otkriven na vaskonskom jeziku, velike su šanse da će upravo on rešiti veliku misteriju porekla današnjeg baskijsog jezika.

Kako objašnjavaju Matin Aiestaran, glavni autor studije sa Baskijskog Univerziteta i Mikel Edeso Egia iz Aranzadi naučnog društva:

Ruka iz Iruelgija na sebi sadrži jedini dugi tekst otkriven do sada, pored nekolicine novčića koji su otkriveni na ovoj teritoriji.
Njeno otkriće otvorilo je nove horizonte koji nam omogućavaju da napokon rešimo najzanimljiviju i najenigmatičniju lingvističku zagonetku na planeti: misteriju baskijskog jezika. Otkriće ovog artefakta je sa sobom doneleo veliki napredak u arheologiji i lingvistici, ali je naravno sa sobom donelo i još pitanja na koja moramo da damo odgovor.

VEoma sličan bronzani artefakt je otkriven i u Švajcarskoj, oko 900 kilometara daleko od današnje Baskije. Pošto je bio prvi nalaz tog tipa otkriven, naučnici nisu bili sigurni u njegovo poreklo.

Sa druge strane, što se tiče Irulegi šake, njegov natpis je nešto lakše protumačiti. Naučnici veruju da je predmet imao ritualističku ulogu, verovatno je bio moćan simbol dobre sreće koji se kači napolju ispred kuće. Takoće, on je mogao i biti dar prehrišćanskom bogu ili boginji za blagostanje i sreću.

Kako pojašnjava dalje Aiestaran:

Irulegi šaka mora se smatrati kao integrisanim kulturološkim elementom u okviru kulturnog konteksta naselja. Šaka je posedovala ritualnu funkciju, ili da privuče dobru sreću ili kao dar božanstvu za sreću/blagostanje.

Kakva god da joj je bila uloga pre 2100 godina, artifakt će (nadamo se) napokon dati odgovor na pitanje porekla baskijskog jezika.

Autor: redportal.rs