Kakve su posledice?

Oko 36% od 214 pacijenata sa COVID-19 zabeleženo u Vuhanu imalo je napade, encefalopatiju, encefalitis, Đilijan-Bareov i Miler-Fišerov sindrom. Među teško bolesnim pacijentima ima ih više od 45%. Jedna trećina izgubila je osećaj mirisa i ukusa, imala glavobolju, umor, mučninu i povraćanje. Jedan od karakterističnih simptoma je konfuzija. Štaviše, neka neurološka stanja se javljaju nakon oporavka. Sve ovo sugeriše da koronavirus utiče na mozak.

- Primećujem izvesno pogoršanje kognitivnih funkcija: teže se koncentrišem, počeo sam da zaboravljam više stvari koje su zastrašujuće, ponekad zaista važne, periodično mi se oseća magla u glavi - napisao je na Fejsbuku Aleksej Fedorov, kardiohirurg iz Centra za kardiovaskularnu hirurgiju Opšte bolnice Burdenko koji se oporavio od COVID-19 pre mesec dana.

Informacije o raznim neurološkim i mentalnim problemima pacijenata sa koronavirusnom infekcijom akumuliraju se od početka epidemije. Očigledno je da je virus ušao u mozak, ali na koji način i šta je oštetio, bilo je nejasno.

U aprilu je Đuzepe de Santis iz bolnice Đovani Paniko u Trikaze (Italija) objavio raspravu u naučnom časopisu o markerima upale mozga usled COVID-19. Prema prethodno dobijenim podacima, koronavirusi mogu da zaraze centralni nervni sistem, a to dovodi do imunološkog odgovora, napisao je naučnik.

De Santis je teoretizovao da SARS-CoV-2 putuje kroz olfaktornu sijalicu - region mozga koji je odgovoran za miris - i dolazi do moždanog stabla ubijajući neurone.

Do tada je veliki tim naučnika iz Kine eksperimentalno dokazao na ćelijskim kulturama da je novi koronavirus sposoban da zarazi neurone. U kasnijim eksperimentima naučnici su pokazali da SARS-CoV-2 oštećuje ćelije olfaktorne sijalice hrčaka, a ACE2 receptor, koji infekciju propušta u telo.

Kako to proveriti na živim neuronima ljudi? Istraživači su uzeli ćelije odrasle osobe, hemijski ih podmladili, a zatim iz njih izrasli neuroni, tačnije cele organele, koje mogu poslužiti kao adekvatan model mozga. Oni su zaraženi SARS-CoV-2 i, za poređenje, SARS-CoV - uzročnikom SARS-a koji je izazvao epidemiju u jugoistočnoj Aziji u periodu 2002-2003. Ispostavilo se da novi koronavirus inficira organele i replicira se u njima i prodire direktno u ćelije moždane kore. Ovo objašnjava gubitak mirisa i ukusa, kao i druge neurološke simptome kod pacijenata sa COVID-19.

Štaviše, virus inficira same matične ćelije mozga, što znači da, prodirući u olfaktornu sijalicu pacijenta, gde postoji populacija neuronskih matičnih ćelija, takođe ih oštećuje. Posle toga, mirisi se ne vraćaju odmah i samo delimično.

Ali ovo su svi indirektni dokazi, ali kako možete direktno da proverite da li je koronavirus ušao u mozak? Naučnici iz Nemačke sproveli su veliku postmortalnu studiju nervnih tkiva uzimajući uzorke iz nekoliko područja mozga i sluz iz nazofarinksa od 33 preminula pacijenta sa COVID-19 starosti od 30 do 98 godina. Neki od njih tokom bolesti primetili su konfuziju, intrakranijalno krvarenje, glavobolje, promene u ponašanju, akutnu cerebralnu ishemiju.

Od svih uzoraka, u virusima nazofaringealne sluzi pronađena je najviše virusne RNK i proteina spike, za koje se virus drži na ćelijskoj membrani. - Ovo potvrđuje da je SARS-CoV-2 u stanju da ga koristi kao prolaz za mozak - rekao je profesor Frank Hepner, jedan od vođa studije, pres-službе Službe medicinskog univerziteta Čarti.

Očigledno se virus širi iz nazofarinksa duž susednih olfaktornih nerava, mada su mogući i drugi putevi, na primer krv. Ali naučnici naglašavaju da su analizirali tkiva umrlih kritično bolesnih pacijenata kojima je bila potrebna veštačka ventilacija. Potreban je oprez pri prenošenju ovih rezultata na blage do umerene pacijente.

Autor: redportal.rs

#COVID-19

#koronavirus

#mozak