Prvi srpski ustav koji je bio slobodouman za čitav svet

Na današnji dan 1835. godine u Kragujevcu je donet Ustav Knjažestva Serbije, prvi srpski ustav i jedan od prvih ustava u svetu.

Posle sticanja statusa samoupravne Kneževine u Osmanskom carstvu, Srbijom je vladao knez Miloš Obrenović gotovo samostalno, budući da mu je sultanov Hatišerif iz 1830. godine potvrdio vrhovnu vlast, uz ustanovljenje Saveta, čije je članove opet birao knez.

O stanju koje je vladalo u Srbiji najbolje vidimo iz pisma koje je Vuk Stefanović Karadžić uputio knezu Milošu:

S vladanjem Vaše svetlosti tamo niko nije zadovoljan, ama baš niko, osim Vaša dva sina, a i oni da su malo stariji, može biti da bi bili nezadovoljni...

Početkom 1835. godine izbila je buna u Kruševcu, koju je poveo Mileta Radojković, a protiv kneževe samovolje. Buna je zaustavljena u dogovoru, pošto je knez Miloš obećao donošenje ustava kojim će njegova vlast biti ograničena.

Ustav je donet na Velikoj narodnoj skupštini u Kragujevcu, koja je održana na Sretenje. Nacrt ustava izradio je Dimitrije Davidović i bio je prilično liberalan za svoje vreme. Međutim, ustav je bio na snazi svega 55 dana, da bi potom bio ukinut pod pritiskom velikih sila (Turska, Rusija i Austrije).

Najpoznatija odredba Sretenjskog ustava jeste iz člana 118, kojim je proglašeno opšte ukidanje ropstva:

Kako rob stupi na srpsku zemlju, od onog časa postane slobodnim, ili ga ko dovede u Srbiju, ili sam u nju pobegao.

Sultan je hatišerifom iz 1838. godine darovao Srbiji novi ustav.

Autor: redportal.rs