Na sva sra%a dodajte i jedno maleno LEDENO fkin DOBA

Crna smrt 14. veka, odnosno kuga, bi bilo nedvosmisleno šit vreme za život, kao i godina 563. nove ere neposredno nakon pada Rimskog carstva, a da ne pominjemo i prvu polovinu 20. veka gde je za par decenija sa lica planete nestalo na desetine i desetine miliona ljudi.

Međutim, ako sagledali detaljno najodvratnije i najgore vreme da se rodite u istoriji - kompletni očaj, užas i katastrofa 17. veka je neopravdano zaboravljen. Naravno za neke to je bio period bogatstva i vreme kada je svet postajao sve više povezan, ali u isto vreme bio je toliko izbušen ratom, političkom nestabilnošću, inflacijom i dramatičnom klimatskom promenom. Zvuči poznato? 😁

Istoričari, uopšteno posmatrano, ovaj period nazivaju prostim i lako razumljivim imenom za sve - Period opšte krize. Era koju je karakterisao opšti konflikt i nestabilnost od ranog 17. veka pa sve do početka 18. veka, najviše u Evropi ali i u Aziji takođe.

Kao jedan od znakova koliko je zapravo bilo teško, ovaj period je poslednji u istoriji kada je UKUPNA POPULACIJA LJUDI NA ZEMALJSKOJ KUGLI PALA. Glavni pokretač pada populacije širom sveta je bio APSOLUTNO NENORMALNI BROJ RATOVA tokom perioda 17. veka, da pomenemo "samo" neke: Engleski građanski rat, Fronde građanski ratovi u Francuskoj, Osamdesetogodišnji rat (kakvo ime), Francusko-španski rat, Prvi anglo-holandski sukob, Mugal-marata ratovi u Indiji i potpuni kolaps dinastije Ming u Kini itd. itd.

Ali ubedljivo najnenormalniji događaj je bio Tridesetogodišnji rat (1616-1648), koji je zapamćen kao jedan od NAJDESTRUKTIVNIJIH RATOVA u Evropskoj istoriji i koji je direktno odgovoran za smrt preko 8 miliona ljudi.

Naravno kao i svaki istorijski događaj, ni 17. vek se ne može svesti samo na jedan faktor i naučnici su debatovali decenijama pokušavajući da nađu izvor za ovakvo stanje u 17. veku. Međutim, od svega što se može navesti kao uzrok najjasnije se može većina sranja vezati za početak onoga što naučnici nazivaju Malo ledeno doba - koje je počelo baš negde u ovo vreme.

Prema NASA, ovaj nemilosrdno hladni period je trajao od 1550. do 1850. godine u Evropi, Severnoj Americi i Aziji, a vrhunac je bio (pogađate) u sred 17. veka. Uzrok Malog ledenog doba nije još uvek u potpunosti jasan, ali jedan od najvećih krivaca je najverovatnije veliki skok u vulkanskoj aktivnosti toga perioda.

Kao da nije bilo dovoljno što se u ovom veku na svakih 100 metara neko klao sa nekim, povrh svega još je vreme bilo JEZIVO. Ako pogledamo samo evropske slikare i njihova dela iz ovog perioda, SVE su snežni predeo do snežnog predela. Što nije nikakva slučajnost, prosečna godišnja temperatura u velikim delovima Evrope je pala za čak 2 stepena.

Od 1608. pa na dalje, u Londonu je bilo toliko hladno da su se sajmovi održavali na smrznutoj reci Temzi.

Međutim hladnoća je donela i nešto drugo sa sobom, GLAD.

Studija iz 2011. godine tvrdi da je Malo ledeno doba imalo dramatičan uticaj na poljoprivrednu proizvodnju. Što je dovelo do manjka hrane, ekonomskog haosa, besne i nezadovoljne populacije širom Evrope i, kao produkt svega toga, POTPUNO LUD BROJ RATOVA, POBUNA I USTANAKA.

Upoređujući klimatske podatke sa drugim varijablama, poput veličine populacija, ratovima, društvenim nestabilnostima, poljoprivrednom proizvodnjom, cenama pšenice i nadnicama - istraživači su nedvosmisleno zaključili da je pandemonijum 17. veka u ključnoj vezi sa Malim ledenim dobom, odnosno hlađenjem planete od 1560. do 1660. godine.

I sami ljudi koji su "živeli" tokom ovog perioda su bili akutno svesni u kakvom svinjcu obitavaju. Dokument iz 1641. godine iz Kine kaže:

Od svih problema koji su nas zadesili, svih ratova i pobuna - ništa nije gore od ovoga što je danas.

Nakon toga imamo i "vedri" pamflet iz 1643. iz Španije koji "objašnjava":

Ovo je jedna od onih epoha u kojoj je svaka nacija okrenuta naglavce, što navodi mnoge velike i pametne umove da pretpostave da nam se bliži kraj sveta.

Sve što želimo na kraju da kažemo sa ovim tekstom je da sve prolazi. Ništa nije večno i svaka kriza će se završiti. Pa naravno da hoće.

Kako bi drugčije napravila mesta za novu krizu...

Autor: redportal.rs