Posvećena srednjovekovnom vladaru i srpskom zetu

Godine 1456, turski sultan Mehmed II je opsedao Beograd. Moćna tvrđava na ušću Dunava i Save, trebala je da bude još jedan biser njegove imperije, nakon zauzimanja Carigrada pet godina ranije.

U čast branilaca Beograda, koje su predvodili Janoš Hunjadi i franjevac Jovan Kapistran, papa Kalist III je ustanovio Podnevna zvona, da sećaju na branioce hrišćanske Evrope i grada kojem je dao titulu Antemurale Christianitatis (lat. predsvorje hrišćanstva).

Posle ove pobede nad Osmanlijama, Beograd postaje centar okupljanja krstaške vojske, koja je trebalo da zaustavi njihova dalja osvajanja. Tako se u Beogradu našao se i grof Ulrih II Celjski, izdanak celjskih grofova, a istovremeno ban Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, kao i de facto i regent Ugarske. Osim toga, Ulrih II jeste bio i zet srpskog despota Đurđa Brankovića, oženjen njegovom kćerkom Katarinom.

Pod nerazjašnjenim okolnostima, Ulrih II je tada ubijen u Beogradu, kao žrtva zavere ugarskih plemića u borbi za presto. Njegovom smrću, nestala je i loza celjskih grofova. Ostala je samo šestokraka zvezda kao heraldičko znamenje grofova celjskih, koja se danas nalazi na grbu Slovenije.

U međuratnom periodu, na Kalemegdanu je postavljena skulptura Molitva, posvećena grofu Ulrihu II Celjskom i njegovom stradanju u Beogradu. Autor skulpture bio je hrvatski vajar Frano Kršinić. Sve do 1945. godine, skulptura se nalazila u kalemegdanskom parku, kada je uklonjena iz nepoznatih razloga.

Ipak, Molitva je sačuvana u depou Narodnog muzeja i, prema najavama zamenika gradonačelnika Gorana Vesića, uskoro će se ponovo naći na Kalemegdanu.

IZVOR: TW / @sicveO11

Autor: redportal.rs

#Beogradska tvrđava

#Istorija Beograda

#Kalemegdanska tvrđava

#Kalemegdanski park

#Ulrih II Celjski

#beograd

#kalemegdan