Naučnici istražuju kako je to uopšte moguće

Ljudi se vrlo retko prijavljuju da budu centar medicinskog istraživanja, ali 2016. godine doktorka Evelina Fedorenko sa Univerziteta MIT pronašla je više nego voljnu pacijentkinju u ženi poznatoj samo pod imenom EG. EG je kontaktirala Evelinine kolege da vidi da li može da im pomogne u njihovim istraživanjima zbog njenog tzv. zanimljivog mozga.

Naime, 1987. godine sasvim slučajnim skenom mozga na univerzitetskoj bolnici George Washington otkriven posve čudan mozak EG - nedostajao joj je kompletni slepoočni režanj! Za one koji i dalje ne znaju koliki je to nedostatak, osim što je ograman fizički deo mozga koji nedostaje, taj reon mozga je u potpunosti odgovoran za procesuiranje govora, a osoba EG ne samo što nije imala bilo kakvih problema sa govorom već je naprotiv bila dvojezična!

Nakon ovog otkrića i kretanja od doktora do doktora koji nisu imali zadovoljavajuća objašnjenja, EG je prišla Fedorenko koja je oberučke prihvatila slučaj.

Naučni rad na temu mozga EG je objavljen u časopisu Neuropsychologia i fokusira se ok uloge slepoočnog režnja u jeziku. Kod većine ljudi, najveći posao procesuiranja jezika odvija se u temporalnom režnju - što automatski postavlja pitanje kako EG uopšte i može da priča?

Skeniranjima mozga otkriveno je da je mozak EG našao načina kako da kompenzuje ovaj nedostatak razvijajući punu lingvističku mrežu neurona u desnoj hemisferi mozga. Kako je mozak uspeo tako da se adaptira najverovatnije je povezano sa vremenom kada je došlo do promene u mozgu. Kako su naveli autori studije:

Otkrili smo, kao što je i očekivano za povrede u levoj hemisferi mozga koje se dogode u ranom periodu života, da EG poseduje kompletno razvijenu neuronsku mrežu vezanu za procesuiranje jezika u svojoj desnoj hemisferi i to sa odličnim kapacitetom i sposobnostima. Međutim u njenoj levoj hemisferi ove mreže nema ni u tragovima.

Slepočni režanj na levoj strani hemisfere mozga je najverovatnije nestao kod EG dok je još bila beba, i to vrlo verovatno kao posledica šloga. Rupa koja se tu nalazi sada stoji ispunjena cerebrospinalnom tečnošću.

Ono što je još zanimljivije je da i njenoj rođenoj sestri takođe nedostaje slepoočni režanj ali na desnoj strani, što ukazuje da može postojati i porodična sklonost ovakvom razvoju. Takođe i ona nema nikakvih problema iako joj nedostaje veliki deo mozga.

Istraživanja se nastavljaju.

Autor: redportal.rs

#EG

#Govor

#Istražibanje

#Jezik

#Nauka

#Temporalni režanj

#Um

#dvojezični

#mozak

#nerologija