Vladar čija popularnost nije bila ni blizu današnjoj.

Narodni junak Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Marko Kraljević, rođen je 1335. godine. On potiče iz imućne porodice Mrnjavčević. Bio je najstarije dete Vukašina i Jelene, u narodu poznata kao Jevrosima. Imao je 3 brata: Dmitra, Andrijaša i Ivaniša i jednu sestru, Oliveru.

Marko Mrnjavčević nije bio razmažen, vodio je uzoran život plemićki život na dvoru u Prilepu, bio je hrabar i neustrašiv baš kao što su bili njegov otac Vukašin, ujak vojvoda Momčilo i stričevi Uglješa i Gojko.

Pošto je sin cara Dušana, Uroš, bio sušta suprotnost ocu, Vukašin Mrnjavčević zbog neodlučnosti cara Uroša osigurao svoju porodicu tako što bi u slučaju careve smrti car bio on, a njegov sin naslednik prestola. Međutim, sudbina se poigrala sa Vukašinom Mrnjavčevićem. On je poginuo 26. septembra 1371. u Maričkoj bici, a car Uroš prozvan kao Nejaki, umro je 2 meseca kasnije.

Nakon smrti cara Uroša srpski velikaši nisu hteli da priznaju Marka za cara već je svaki ponaosob rukovodio svojom teritorijom. Pošto je Marička bitka pokazala kraj srpskog carstva, Marko nakon bitke postaje turski vazal, a osvojene teritorije Mrnjavčevića zauzimaju okolne velmože. Nikola Altomanović mu uzima sve teritorije koje su se graničile na zapadu sa Mrnjavčevićima, Vuk Branković mu je oteo Skoplje, a braća Dejanović, Jovan i Konstantin, ostalo. 

Iako je postao turski vazal nije promenio veru pa se kao njegova zadužbina smatra manastir Svetog Dimitrija u selu Sušice u blizini Skoplja, poznatiji kao Markov manastir, izgrađen 1376. godine.

Dvorac Marka Kraljevića

Foto: monumentaserbica.branatomic.com

Turci napadaju Vlašku 1395. kako bi kaznili njenog vladara Mirču zbog upada na njihovu teritoriju. Na turskoj strani borila su se tri vazala: Kraljević Marko, Konstantin Dragaš i despot Stefan Lazarević. Bitku na Rovinama, koja se odigrala 17. maja 1395, dobili su Vlasi, a Kraljević Marko i Konstantin Dragaš su poginuli. Nakon njihove smrti Turci su anektirali njihove oblasti i objedinili ih u osmanski sandžak sa centrom u Ćustendilu.

Iako za života Kraljević Marko nije bio ni probližno omiljen u narodu, nakon nekoliko vekova postao je najveći epski junak predkosovoskog i pokosovskog ciklusa, a pesme o njemu zapisao je Vuk Stefanović Karadžić. Najpoznaije pesme o Marku Kraljeviću su: Djevojka nadmudrila Marka, Ženidba Marka Kraljevića, Marko Kraljević i beg Kostadin, Marko Kraljević i Musa kesedžija, Oranje Marka Kraljevića.

IZVOR: TW / barbatuscalvus

Autor: Redportal.rs

#Makedonija

#Marko Kraljevic

#Skoplje

#prilep

#vladar