Psihološka pandemija koja se pretvorila u plesni ritual 👹

Srednjovekovna Evropa je često smatrana za tamno doba, tzv. eru prekrivenu pacovima i kugom, haosom i bezumnim nasiljem. Ali to nije baš tako, takođe su postajale i smrtonosne plesne pošasti. 😁

U kontinentalnoj Evropi između 11. i 17. veka, bilo je više bizarnih izveštaja o tzv. plesnim epidemijama (da dobro ste pročitali). Takođe su poznate i pod imenima igra Svetog Jovana kao i igra Svetog Vitusa (jer je Vitus svetac zaštitnik plesača kod katolika).

Kako nam priča prenosi, samo odjednom grupa ljudi bi počela eratično i frenetično da pleše, u stanju apsolutnog delirijuma. Grupice bi rasle sve više i više sa sve više plesača i svirača u transu dok, u određe nim slučajevima, ne bi postala masa od hiljada i hiljada ljudi. U najvećim epicentrima na desetine ljudi bi jednostavno igralo dok ne bi palo mrtvo od iscrpsljenosti.

Jedna od najbolje dokumentovanih plesnih pandemija zabeležena je juna 1374. godine u Ahenu u današnjoj Nemačkoj. Kako "očevidac" prenosi:

Načiniše krugove, ruku pod ruku, izgledajući kao da su izgubili svu kontrolu nad sobom i svojim čulima, nastavili su da igraju, ne mareći za prolaznike i druge ljude, satima, u divljem delirijumu, dok na kraju ne padoše na tlo u stanju apsolutne iscrpljenosti.
Tamo gde je pošast dostigla svoj zenit, napadi plesanja se završavaše konvulzijama. Oni pogođeni njome padali su na tlo potpuno nesvesni, boreći se za dah. Penili su na usta, a potom bi iznenada skočili na noge i ponovo započeli ples praćen čudnim konvulzijama i pokretima njihovog tela.

Na desetine izvora su čak prenosili da je manija "skočila" iz Ahena u obližnje gradove po današnjoj Nemačkoj, Holandiji i Belgiji.

U poslednjih nekoliko godina, više teorija je postavljeno u pokušaju da se objasni ovaj čudni fenomen. Godine 2009, u radu objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet, detaljno se analizirala ova "zaboravljena pandemija" igranja.

Popularna teorija je da su ljudi bili otrovani brašnom u kome se nalazio ergot - gljiva koja raste na raži. Dugotrajno izlaganje alkaloidima koje proizvodi ova gljiva može da izazove niz simptoma, od konvulzija, nekontrolisanih grčeva, manije pa sve do psihoze. Ergot takođe sadrži i lisergičnu kiselinu, koja je jedan od sastavnih delova poznate droge LSD (Lisergične dietilamidne kiseline).

Druga mogućnost je masovni trans, izazvan ekstremnim psihološkim pritiskom usled decenija očajne žetve i opakih bolesti.

Jedan od možda najverodostojnijih objašnjenja je da je to bila verzija masovne psihičke bolesti, poznate pod imenom i kao masovna histerija. U njoj grupa deli iskustvo i iste psihičke ili psihološke simptome. Iako veoma retka, postoji nekoliko slučajeva koji su zabeleženi u modernom dobu.

Godine 2011. 18 ljudi je u srednjoj školi u Njijorku iznenada razvilo nekontrolisane tikove, grčeve i govorne mane poput onih koji se susreću kod Turetovog sindroma. Pored toga, dogodila se i epidemija onesvesćivanja koja je pogodila oko 1.000 ljudi, prvenstveno mladih Palestinki blizu Zapadne obale 1983. godine.

Finalizirajući gorepomenutu studiju, istoričar Džon Valer (koji je autor) zaključio je da je fenomen plesne epidemije najverovatnije miks svih navedenih teorija. On se slaže da su mase bile na ivici psihičke snage potresene decenijama nemaštine, teških uslova i sukoba. Takođe, povrh svega među ljudima se ukorenio strah od tzv. plesnog prokletstva Svetog Vitusa i Svetog Jovana. I stoga na kraju sumira:

To je bila psihološka epidemija, koja se pretvorila u religijski ritual.
pročitajte još

Istorija reči HALO 😮

Autor: redportal.rs

#11. vek

#15. vek

#Ahen

#Belgija

#Evropa

#Holandija

#Mase

#Nauka

#Nemagčka

#Plesna epidemija

#istorija

#masovna histerija

#ples do smrti

#srednji vek