Gledamo u planete - oko najstarijih zvezda poznatih 🪐☀

Oko 15 miliona godina nakon tzv. Big Benga, ceo univerzum se ohladio do tačke gde je elektromagnetna radijacija (iz njegovog vrelog početka) se ohladila na nivo sobne temperature. U radu, objavljenom 2013. godine, ova faza je imenovana "era mogućeg života ranog univerzuma". Da smo postojali u tom periodu, ne bi nam trebalo Sunce da nam održava toplotu - kosmička radijacija bi nam bila savršena.

Da li je moguće da je život počeo tako rano? Najverovatnije ne. Vrući i gusti uslovi, nastali samo nakon 20 minuta od Big Benga, proizveli su samo helijum i vodonik, zajedno sa malim tragovima litijuma i tešto minijaturne količine teških elemenata. Ali život, onaj kakav mi poznajemo, zahteva vodu i organske komponente, za čije postojanje smo morali da sačekamo nastanak prvih zvezda, koje su spojile fuzijom vodonik i helijum u kiseonik i ugljenik - 50 miliona godina posle Big Benga.

Kao što smo rekli, u početku koncentracija teških elemenata je bila minijaturno zanemarljiva, pa kako je rani život uopšte i počeo? Većina zvezda u univerzumu formirala se milijardama godina pre našeg Sunca. Sudeći prema kosmičkoj teoriji formiranja zvezda - život pored zvezda, nalik našem suncu, počeo je tek u poslednjih nekoliko milijardi godina naše kosmičke istorije. U budućnosti možda se i pojavi kod planeta koje su u orbiti patuljastih zvezda, poput našeg najbližeg suseda Proxima Centauri koja će opstati i trajati stotinama puta duže nego naše Sunce.

Koliko znamo, voda je jedina tečnost koja može da podrži ili stvori hemiju života. Ali ima mnogo stvari koje ne poznajemo i ne znamo. Da li su neke alternativne tečnosti postojale u ranom periodu univerzuma, koje bi nastale kao posledica npr. već pomenute radijacije? U eksperimentima, pokazano je da je vrlo moguće da su postojali amonijak, metanol i vodonik-sulfid kao tečnosti (ubrzo nakon formiranja zvezda). A da su nešto kasnije se njima pridružili i etan i propan. Važnost ovih supstanci, u kontekstu života je nama nepoznanica - ali možemo da ih proučavamo kroz eksperimente.

Jedno od načina da pronađemo odgovor na pitanje da li je život postojao u ranom periodu kosmosa je da posmatramo da li se formirao na planetama u orbiti najstarijih zvezda. Kod njih, po pravilu, nedostaje elemenata težih od helijuma. Takve zvezde su sve otkrivene na periferiji Mlečnog puta, i prepoznate su kao najverovatnje jedne od najstarijih zvezda u našem univerzumu.

Ove zvezde su često prebogate ugljenikom i stoga i planete koje su u orbiti oko njih mogu biti takođe - što znači da poseduju površine veoma pogodne za nastanak života.

Iz tog razloga treba da tražimo planete koje tranzitiraju ispred ovih starih zvezda i poseduju biosignale u sastavima svojih atmosfera. Na osnovu toga i starosti zvezda možemo da pretpostavimo pre koliko vremena je mogao nastati život u svemiru.

Takvo je stanje za sada, ali šansa za život u budućnosti je zaista mala i poprilično nikakva. Tamni ledeni uslovi, koji će uslediti nakon konstantne ekspanzije univerzuma, će najverovatnije ugasiti sve forme života za 10 triliona godina od ovog trena.

Do tada, nastavljamo da gledamo. 😊

Autor: redportal.rs

#Astrofizika

#Helijum

#Litijum

#Nauka

#Univerzum

#Vodonik

#Zvezde

#astronomija

#svemir

#voda

#život