Reč Sjedinjene Države na papironom novcu u SAD su se našle nakon potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti 1776.

Nakon rata za nezavisnost 1785, prvi ministar finansija nove vlade, Aleksandar Hamilton, je predložio dolar kao sredstvo plaćanja. Do tada je način trgovine u SAD bio jednak onom u srednjem veku, služili su se se najstarijim oblikom trgovine, trampom. Tako su kao sredstvo plaćanja koristili pirinač, duvan, žito, indigo  i vampum (način pisanja pomoću školjki služilo je za sporazumevanja sa Amerčkim starosedeocima), indijanski novac, nanizane probušene školjke, ali engleski, i francuski i španski zlatnici i srebrnjaci.

Mnoge američke kolonije su koristile španski zlatnik koji je bio nesrazmeran u nekim delovima SAD, jer mu se vrednost trebala deliti u nekoliko komada što je bilo nemoguće pa su u Masačusecu došli na ideju da razviju papirni novac u različitim apoenima.

Koliko je papirni novac olakšao trgovinsku razmenu širom federalnih jedinica u SAD govori činjenica da je i sam Džordž Vašington 1775. dozvolio masovno štampanje novčanica da bi finansirao vojsku u borbi za samostalnu Ameriku, nezavisnu od Britanskog kolonijalizma.

Reč Sjedinjene Države na papironom novcu u SAD su se našle nakon potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti 1776.

U Filadelfiji je Kontinentalni kongres 1781. osnovao Banku Severne Amerike, prvu komercijalnu banku, a 2. aprila 1792. je uveden dolar kao nacionalna valuta koja je zamenila one iz pojedinačnih kolonija. Dolar je bio kovan od srebra.

Ovaj Morgan Silver dolar kovan je od 1878. do 1904. pa opet 1921. Dordž T. Morgan je engraver engleskog jezika koji je dizajnirao dve strane novčića.

Srebrni dolar Morgan iz 1878. kovan je sa četiri različita reverzna amblema. Prvi stvoreni amblem je imao orao na suprotnoj strani sa osam repnih pera. Međutim, nakon istraživanja, ljudi u kovanici su shvatili da američki orao ima samo sedam pera na repu. Nakon toga stvorena je nova sa samo sedam pera.

Foto: bs.actince.com

Dolari ili jedinice svaka pojedinačno su bile u vrednosti Španskog dolara, i sadržale su 24,06 g čistog, ili 26,96 g standardnog srebra. Nakon kupovine Aljaske od Rusa, Amerikancima su se otvorili novi vidici. Otkrili su velike količine zlata na Aljasci, što je uslovilo brzim uvećanjem zlatnih rezervi. Zbog toga su SAD uvele bimetalizam 14. marta 1900, kao standard zlatne rezerve koje su određivale da će dolarska vrednost iznositi 1,67 g zlata, i da će to biti standardna jedinica vrednosti, a da će sve novčanice ili novčići izdavani od strane SAD održavati vrednost ovog kursa.

SAD su osnovale 1913. federalnu strukturu poznatija kao Federalni sistem rezervi, kao i Centralnu banku koja od tada stavlja u opticaj i papirni i kovani novac u SAD.

Sa godinama i razvijanjem mašina i dolar se modernizovao pa je tako i veličina dolara promenjena i smanjena 1929. kada je i odlučeno da sve novčanice do 100 dolara na licu nose portret, a na naličju zgradu ili spomenik, a 1955. na novčanice su dodate reči U Boga verujemo.

U 1969. se ukidaju svi veći apoeni, tako da je 100 dolara postao najveći apoen. Apoeni koji su ukinuti su: 500, 1.000, 5.000, 10. 000, 100.000. Na aopenu od 500 dolara nalazio se Vilijam Makinli, na 1.000 Grover Kilvend, na 5.000 Džejms Medinson, 10.000 Semjuel P. Čejs i na 100.000 Vudru Vilson.

Autor: redportal.rs

#Dolar

#SAD

#pero

#vrednost