I pre 10 000 godina ljudi su voleli pse

Živeli smo zajedno sa mamutima, još uvek nismo otkrili bronzu ili pismo i proveli smo život neprestano se krećući od mesta do mesta. Ali čak i pre 10 000 godina, ljudska bića su volela svoje pse.

Ova činjenica potvrđuje se u drevnom groblju u Ilinoisu, gde je pronađena tri pasa sahranjenih zajedno sa ljudima. Otkriće je najraniji primer pojedinačnih sahranjivanja pasa na svetu.

Njihovo namerno sahranjivanje ukazuje na to da su ljudi verovatno bili ožalošćeni kad su umrli. Veruje se da su rani Amerikanci već hiljadama godina imali pse, ali teško je utvrditi tačan odnos. Novo istraživanje koristi radiokarbonsko datiranje kostiju pasa kako bi pokazalo da su starije od 1500 godina nego što se ranije verovalo. To ih čini najstarijim poznatim ostacima pasa pronađenim u Sjedinjenim Državama. Sledeće najstarije kosti pasa potiču sa mesta u Teksasu pre 9.300 godina.

Analiza skeleta vilica i zuba sugeriše da su imali više od sličnosti sa savremenim vukovima i možda su se ukštali sa današnjim kojotima. Nema oštećenja ni na njihovim kostima što ukazuje na to da su ovi psi prirodno umrli.

Tačno kako su njihovi preci stigli u Ameriku mnogo je misterioznije. Čovekov najbolji prijatelj možda se pridružio ljudima tokom njihove migracije iz Azije u severne Velike ravnice pre oko 11.500 godina. Ipak, to ne objašnjava kako su ovi psi stigli sve do današnjeg Ilinoisa.

Pojava najranijih pripitomljenih pasa na Srednjem zapadu pre oko 10 000 godina predstavlja zagonetku i vremenski i prostorno. Ako su psi stigli sa prvim migrirajućim ljudskim grupama, najraniji ostaci pasa trebalo bi da se pojave u severnoj i zapadnoj Severnoj Americi tokom paleoindijskog perioda. Pronalaženje istine verovatno će zahtevati dalja istraživanja i malo više kopanja.

Autor: redportal.rs

#Amerika

#Psi

#Sahranjivanje