Opterećenje rezultatom glavna blokada kod zrelih ljudi

Pošto deca istražuju više od odraslih, to im pomaže da uče bolje od odraslih, zaključci su nedavne studije.

Studija primećuje da kada odrasli pokušaju da učine nešto novo, ali dobiju negativan rezultat, obično to neće pokušati ponovo.

Jedan od koautora, dr Alison Gopnik, profesorka psihologije na UC Berkelei, napisala je:

- To bi moglo izgledati kao najosnovnija vrsta inteligencije — čak se i pacovi drže dalje od puta koji vodi u stanje šoka.

Loša strana, rekla je, jeste činjenica da ako odrasli odmah odbiju nešto novo nakon što dobiju loš rezultat iz prve, „nikada nećemo naučiti da je svet komplikovaniji od toga što već znamo".

Deca, s druge strane, imaju intenzivnu radoznalost i želju da istražuju i to im pomaže da nauče toliko različitih stvari i to tako brzo, tvrdi studija.

Zajedno sa kognitivnim naučnikom sa Njujorškog univerziteta Emili Likuin, sprovela je naučni eksperiment kako bi testirala da li želja male dece da istražuju više od odraslih utiče na način na koji uče.

U eksperimentu je učestvovalo 64-oro male dece (4 i 5 godina) i 87 odraslih. Zadatak se satojao od igre u kojoj svako postavlja različite blokove na mašinu sa jednim pravilom: Ako mašina upali, dobijaju nagradu koja se sastoji od zvezdice, ali ako mašina ne upali - gube duplo više.

Cilj igre je bio da se otkrije da svi blokovi rade osim onih sa belim tačkama (drugim rečima, oni sa crnim tačkama su bili u redu).

Većina dece je bila u stanju da pravilno shvati pravilo, dok više od 70% odraslih nije moglo, ali to je imalo cenu: deca su zaradila manje zvezdica.

Ona to opisuje kao eksperiment „zamke za učenje“ koji je pokazao da odrasli često donose brže zaključke, dok su deca spremnija da istražuju i prikupe više informacija pre nego što se odluče za rezultat.

Studija ima veliko ograničenje jer je proučavala samo decu od 4 do 7 godina u poređenju sa odraslima u Sjedinjenim Državama, uz napomenu da kulturne razlike takođe mogu igrati ulogu u tome kako deca uče, potrebno je više istraživanja da bi se generalizovao na šire populacije i konteksta, navodi list.

- Mi odrasli smo često toliko željni eksploatacije da ne istražujemo, toliko se plašimo gubitka zvezda da propuštamo priliku da naučimo nešto novo - zaključuje Gopnik i dodaje:

- Deca su, nasuprot tome, prirodni istraživači, spremni da žrtvuju zvezde zarad informacija. Potrebne su vam obe vrste razmišljanja da biste napredovali, ali mi odrasli bismo mogli nešto naučiti od te nezasitno radoznale dece.

Autor: redportal.rs

#Učenje

#deca