Voren Bafet: Okovi navika su previše mali da bi se osetili dok ne postanu previše teški da bismo mogli da ih skinemo

Deo onoga što čini čoveka su navike. Iako ih često ne primećujemo, one su veliki deo naše svakodnevnice.

- Okovi navika su previše mali da bi se osetili dok ne postanu previše teški da bismo mogli da ih skinemo - Voren Bafet

Filozof Aristotel smatrao je da su ljudi proizvod naših navika, kao i da sve velike stvati koje postignemo u životu nisu rezultat bitnih i mukotrpnih događaja, već rezultat niza redovnih, dnevnih i kratkih navika. Ovo se odnosi i na naše dobre, ali i na naše loše navike.

Danas ćemo se dotaknuti onih lošijih navika - navika koje nam stvaraju stres. Čak i te navike su nam možda na početku izazivale neku prijatnost, i nesvesno nas mozak tera da ih ponavljamo. Pogledajte koje navike utiču na naš život negativno i stvaraju stres. 👇🏻

DIGITALNA ZAVISNOST

Istraživanje univerziteta De Montfort nedavno je otkrilo da redovno proveravanje telefona podstiče rastresenost i zaboravnost i ima negativne posledice na mentalno zdravlje.

Foto: Unsplash.com/@taylor_grote

- Ova besomučna provera donosi očekivanje trenutnog zadovoljstva, odnosno traženje obaveštenja zbog kojih se osećamo dobro i povezano s drugima – objašnjava Vanesa Gebhart, dugogodišnja atletičarka i višestruka osvajačica najtežih trka Spartanaca koje traju 24 Č.
- Previše vremena na telefonu i na društvenim mrežama može da umanji samopoštovanje i podstakne negativne misli. Prvi korak u borbi za vaše mentalno zdravlje je ograničavanje vremena provedenog na mobilnom, pametno odlučivanje koga pratiti, a koga ne na društvenim mrežama i polako s vremenom smanjivati digitalnu prisutnost i povećavanje društvenog kruga ljudi s kojima ćete provoditi vreme u stvarnosti - objašnjava Vanesa.

NON-STOP STE KUĆI

Foto: Unsplash.com/ Scott Webb

Pandemija i lokdaun isprva su mnogima bili šok jer su morali da većinu vremena provode u kući. Ali s vremenom su se mnogi navikli i sve manje počeli da izlaze napolje i kada su mere popustile.

- Ako ste slobodni poput ptice, nema razloga da ne dišete svež vazduh. Previše vremena u zatvorenom prostoru može značajno povećati rizik od depresije, a nedostatak sunčeve svetlosti i vitamina D doprinose njenim simptomima. Dobre ideje su kratka šetnja, odlazak u šumu, trening na otvorenom, isto kao i roštilj s prijateljima ili odlazak na kafu u kafić u kraju – kaže Vanesa. Prirodno svetlo, promena pejzaža i vežbanje mogu poboljšati vaše mentalno zdravlje, raspoloženje i povećati sposobnost koncentracije - kaže Vanesa.

PREMALO SNA

Foto: Unsplash.com/@thesequoialife

Nedostatak sna podstiče loše raspoloženje, poteškoće u koncentraciji i razdražljivost, što može negativno uticati na mentalno zdravlje, pokazale su studije.

- Samo jedna nedelja poremećenog ili lošeg spavanja može povećati nivo stresa, ljutnje i tuge, a to je začarani krug, jer svi ovi faktori otežavaju spavanje i samo uspavljivanje. Tehnike za opuštanje pre spavanja pomažu čoveku da stvori rutinu spavanja koja mu odgovara - objašnjava Vanesa.

LOŠA ISHRANA

Foto: Unsplash.com/ Janice Lin

Previše slatkiša i slanih grickalica kao i brze hrane negativno utiču na raspoloženje. Namirnice s visokim udelom šećera poput kolača, hleba i keksa, kao i crveno meso mogu znatno povećati rizik od depresije i poremećaja raspoloženja, prenosi 24sata.hr.

NEDOSTATAK FIZIČKE AKTIVNOSTI

Vežbanje je sjajno za smanjenje stresa, a endorfini koji se oslobađaju vežbanjem mogu vam trenutno doneti bolje raspoloženje. Vanesa navodi da redovna fizička aktivnost takođe može pomoći u poboljšanju nivoa energije i motivacije, povećavajući osećaja sreće i smanjujući simptome depresije, anksioznosti i stresa.

Foto: Unsplash.com/ Tim Gouw

- Ako niste sigurni odakle da započnete ili želite da promenite režim vežbanja, fitnes aplikacije nude treninge koji su prikladni za bilo koje starosno doba i nivo kondicije, sa širokim rasponom treninga koji odgovaraju vašim ciljevima i načinu života - savetuje.

ODLAGANJE

Svi smo bili u toj situaciji. Na poslu, posle ručka na primer, svi osete pad motivacije i koncentracije, i tu većina ljudi pravi grešku i odlaže bitne i teže zadatke pa odlučuju da odrade one jednostavnije i zabavnije koji realno nisu toliko bitni.

- Ova navika, s kojom se većina nas verovatno može identifikovati, se čini nevinom, ali može naštetiti vašem mentalnom zdravlju i dovesti do povećanog stresa. Odlaganje će povećati nivo stresa jer osećate teret onoga što niste uradili, ali znate da to morate da uradite, što dovodi do povećane teskobe i grča koji negativno utiču na vaše mentalno zdravlje - kaže Vanesa.

Ukoliko mislite da niste u mogućnosti da promenite loše navike, probajte u svojoj glavi da vizualizujete cilj. Probajte da predvidite šta vas sve čeka kada promenite ono što vam nabija stres. ĐŠto bi rekli - SVE JE U GLAVI! 😂

Autor: krstarica.rs / redportal.rs

#navike

#promena

#stres